Načelnik općine Čađavica Mirko Rončević o 2022. godini, provedenim projektima, onima u planu te natječaju za zakup poljoprivrednog zemljišta

 

Koji su projekti obilježili ovu godinu u općini Čađavica?

– Općina Čađavica je kroz cijelu kalendarsku godinu na isteku provela dosta projekata, što većih, što manjih, što redovnih pod kojima se podrazumijeva da Općina mora odrađivati, od rada našeg vrtića, investicija kojima smo obuhvatili naša mjesna groblja, pa do infrastrukture gdje smo u svakom mjestu naše općine nešto napravili. Ono najnovije je završetak izgradnje pješačke staze u mjestu Noskovci, a uskoro počinje i sanacija krovišta i djela stolarije na zgradi bivše škole u Zvonimirovcu.

 

Uskoro kreće nova kalendarska godina, koje projekte planirate u 2023. godini?

– Što se tiče projekata koji su nam u planu za 2023. godinu, planiramo još bolje urediti naše groblje u Čađavici, u mjestu Noskovci ćemo i ostali dio sela povezati sa pješačkim stazama, zamijenit ćemo postojeća rasvjetna tijela sa led rasvjetom u ostalim mjestima općine gdje još nismo i gdje ćemo gledati da se za to javimo na neki od natječaja, a planiramo da ćemo konačno početi raditi i na kanalizaciji tako i da se taj osjetljivi dio riješi. Također, u planu je projekt širokopojasnog interneta, i, naravno, raditi ćemo na svemu onom za što se bude pokazala potreba.

 

Za nagodinu nam je, možda, malo veći problem promjena zakona o decentraliziranim sredstvima, tako da još uvijek ne znamo koliko ćemo u 2023. godini imati pravo na decentralizirana sredstva, a što će nam biti uvjet da ostale investicije možemo planirati i završavati. Mi ćemo u proračun za sljedeću godinu staviti izgradnju doma u Vreneševcima, što će nam za to razdoblje biti najveća investicija. Nastavit ćemo stipendiranje redovnih studenata kojima smo podigli stipendije s 500 na 800 kuna, sufinancirat ćemo i boravak naših učenika u učeničkim domovima kao i podjelu porodiljinih naknada, kao i sufinanciranje udruga s područja općine, te sve ono što već dugi niz godina radimo.

 

Uglavnom, kako ćemo što uprihodovat u proračun, tako ćemo i s tim sredstvima raspolagati. Cilj je da svako naše mjesto dobije nešto što je najpotrebnije. U planu je i rekonstrukcija mosta između Čađavica i Zvonimirovca. Naglasio bih, što se tiče osnovne komunalne infrastrukture za sela, da smo to skoro sve završili, sva naselja imaju vodu, imaju plin, imaju sređene mjesne domove, osim ovog kojeg ćemo graditi u Vraneševicima. U općini Čađavica vodi se briga za one tek rođene, pa do onih starije životne dobi. Ovih dana očekujemo i treću fazu projekta ”Zaželi-Općina Čađavica” koji će ovoga put trajati šest mjeseci, ali imamo najave da će taj projekt u budućnosti biti raspisan na tri godine, jer se pokazao jako kvalitetnim i potrebnim.

 

Proteklu godinu u općini Čađavica obilježio je i problem oko natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta. Kako komentirate cjelokupnu situaciju?

 

– Najveći posao imali smo kod raspisivanja natječaja za korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta. Ta je tema i poslije dvije godine još aktualna, pošto i sada imamo još nekoliko nezadovoljnika, mada smo sve proveli po zakonu. Nekolicina naših potencijalnih zakupaca nije bila zadovoljna raspodjelom, što na neki način i razumijem, ali zemlja je ograničen resurs i ima je onoliko koliko ima, a mi smo ispoštovali sve zakonske odredbe koje su kakve jesu, Jesu li one dobre ili nisu, takve su i mi ih moramo sprovesti u okviru zakona, a tako smo napravili i ovaj put. 

 

Bez obzira na sve pritužbe, prigovore, žalbe od strane nekolicine pojedinaca, mi smo ipak došli do toga da je suglasnost izdana i sada smo u završnoj fazi, a to je uvođenje zemlje u posjed i upisa u katastar novih posjednika zemljišta. Oko raspodjele zemljišta dogodio se jedan slučaj, je li nečijom osobnom krivnjom a ja mislim da je, pošto jedan gospodin koji nije uspio na natječaju i stalno kroz medije već duže vrijeme proziva Općinu Čađavica i mene osobno. Zadnja je bila objava u nekim medijima kako je morao rasprodati svoju stoku, da je morao ugasiti svoj obrt i neće se baviti tom djelatnosti, radi se o gospodinu Branku Karamarkoviću. Ja sam kao odgovorna i najviše prozivana osoba u svim tim objavama dužan iznijeti prave informacije o slučaju gospodina Karamarkovića. Kao prvo, gospodin Karamarković je od 2015. godine radio 200 hektara zemlje, tu zemlju je dobio na privremeno korištenje, a ne putem natječaja, te u njegovom ugovoru stoji da je on u posjedu te zemlje dok se ne raspiše i provede natječaj o zakupu državnog zemljišta, što se i dogodilo. On nije tih 200 hektara dobio na trajno uživanje, nego privremeno korištenje koje može trajati maksimalno pet godina ili dok se ne raspiše natječaj, tako da njemu nije nitko oteo nešto što je on imao.

 

Isto tako se navodi da je imao 170 komada stoke, međutim, prema podacima iz Posjedničkog lista izdanog od strane Hrvatske poljoprivredne agencije, stoji da Branko Karamaraković posjeduje sveukupno 93 grla, 24 junice, 59 krava, 1 muško tele i 9 ženskih telića, dakle nikakvih spomenutih 170 grla. Plus toga, nije se u spornom članku spomenulo da Branko Karamarković ima u dugogodišnjem zakupu, ili zakupu na 50 godina, 67, 93 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta koje mu je ostalo u zakupu, dakle tu mu nije, kako on kaže, uzeto. Dalje, njegov sin je dobio, u provedenom natječaju kao stočar i kao mlađi od 41 godinu, 68.3 hektara, što znači da su Branko i sin mu Mladen još u zakupu imaju oko 136 hektara. Što se tiče stoke, koju imaju upisanu, ispada da oni imaju dovoljno zemljišta za njihov uzgoj. Smatram da zemlja nije razlog zbog kojeg je Karamarković prodao stoku, ljut na Državu, Županiju, Općinu Čađavica i sve druge, i više se neće baviti stočarstvom.

 

U samom natječaju je bilo naznačeno da zakupci moraju priložiti gospodarski program, znači po tom se programu ostvarivalo pravo na određenu količinu zemljišta u zakup, te da svake naredne godine u trećem mjesecu po gospodarskom programu moraju priložiti što su protekle godine radili. Ako se utvrdi da zakupac nema stoke ili ne obrađuje zemlju kako je propisano, ide se na raskid ugovora. Mi smo sada dužni ovu konstataciju da je Karamarković prodao stoku obavijestiti Državni inspektorat, koji treba utvrdit stanje na terenu i obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede, jer Ministarstvo poljoprivrede je njemu i sinu dalo zemljište na korištenje, te ako se utvrdi da ne poštuje gospodarski program raskinuti ugovor. Lijepo je vidjeti u nekim medijima kojima se gospodin Karamarković obratio da će kupiti nekoliko apartmana pa ih iznajmljivati u sezoni, kako veli, imati dodatak mirovini.

 

U općini Čađavica ima mladih obitelji koje do sada nisu imale ništa zemlje, pa su ostale živjeti u Čađavici tražeći sebi put i egzistenciju. Što se tiče Karamarkovića, kako je za medije naveo, on je svojoj djeci, njima troje, kupio kuće i stanove, dakle oni ne moraju o tome brinuti. Pitanje je što gospodin Karamarković, kada je dobio 200 hektara zemlje, nije ustupio ovim mladim obiteljima dvadesetak hektara kako bi i one mogle živjeti. Moram naglasiti da je Karamarković svojom krivnjom ostao bez zemlje, jer nije priložio valjanu dokumentaciju na natječaj, a sada su mu svi krivi, Općina, Županije, Država… Ako je točno da je Branko Karamarković prodao stoku, a inspekcija to utvrdi, za tu će se zemlju ponovo raspisati natječaj, a na koji se može javiti i Karamarković, ali kao ratar ako stoke nema. Na kraju mogu reći da nas je ova godina, baš što se tiče zemlje, iscrpila sve u Općini, da je to jedan kompliciran i dugotrajan postupak, da smo doživjeli svakakve prozivke, tužbe, pa čak i prijetnje, a po saznanjima spremaju se neke nove tužbe za koje ne znam kako će završiti za te tužitelje jer, izgleda, još nisu svjesni da je sve provedeno po zakonu. Oni koji nemaju pravovaljane ugovore, a ne žele izići iz posjeda, obavijestili smo Županijsko državno odvjetništvo i ići će daljnji postupak, od kazni i izlaska iz posjeda, na što mi kao Općina ne možemo, niti smijemo utjecati. Iskreno mi je žao što od 98 ugovora imamo četvoricu koji se nikako ne mogu složiti s činjenicama, niti uvažiti zakonske odredbe hrvatske države.
mf (adf; foto: D. Fišli)