ŽUPNA CRKVA SV. JOSIPA – Stogodišnja slatinska ljepotica prepoznatljivi je simbol grada
U okviru aktivnosti „Slatinski vremeplov – nepoznato o poznatom“, gradska Turistička zajednica i Zavičajni muzej Slatina predstavili su svojim sugrađanima manje poznate pojedinosti o župnoj crkvi sv. Josipa, sakralnoj građevini koja je 2013. godine obilježila sto godina svoga postojanja i koja je prošle godine proslavila sto godina osnivanja slatinske Župe sv. Josipa.
Katolički su vjernici godinama na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće pripremali izgradnju crkve i prikupljali novac za taj veliki građevinski zahvat, kako bi i Slatina dobila svoju župu budući da je tada bila dio sladojevačke Župe sv. Barbare. „Društvo katolika Slatinčana u ciel gradnje katoličke crkve u Slatini“, odnosno Odbor za gradnju župne crkve u Slatini, osnovan je još 1880. godine, pa je deset godina kasnije izgrađen zvonik, ali do gradnje crkve još će proći godine. Tek kad je za tajnika Odbora 1908. imenovan kotarski šumar Rudolf Kolibaš, počinju konkretne akcije pa je godinu dana kasnije Virovitičko-podravska županija odobrila gradnju crkve. Odbor je prikupio 70.000 kruna za izgradnju crkve i 9.000 kruna za unutarnje uređenje, a velike priloge za slatinsku crkvu dali su Visoka kraljevska zemaljska vlada u Zagrebu i Nabiskupski duhovni stol u Zagrebu, koji je odobrio dva kredita. Na zemljištu koje je za izgradnju crkve darovao knez Schaumburg-Lippe, temeljni kamen za buduću crkvu svečano je položen 15. listopada 2011. godine, nakon što ga je blagoslovio kanonik i zaslužni rektor magnificus Sveučilišta u zagrebu Rudolf Vimer.
Crkva je izgrađena u novogotičkom slogu, s dvije lađe i jednom kriptom, duga je 38 i štoka 17 metara, sa zvonikom visokom 52 metra.
Arhitektonsko rješenje za izgradnju crkve izradio je Vilim Rauschler, a prema njegovoj 
zamisli izrađeni su također glavni i pokrajnji oltari, propovjedaonica, krstionica i ispovjedaonica. Novu crkvu u Slatini posvetio je 6. srpnja 1913. zagrebački nadbiskup Antun Bauer. Sljedeće godine tajnik Odbora za gradnju crkve Rudolf Kolibaš i predsjednik Baltazar Lešćan za svoje zasluge odlikovani su papinskim križem „Pro ecclesia et pontifice“.
U vrijeme izgradnje crkve ispred nje bio je sajmeni prostor s tržnicom, a današnji park zasađen je 1947. godine.
Glavni oltar izrađen je u gotskom stilu s krilima, u središnjoj udubini su kipovi sv. Josipa i slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda, na krilima su četvorica evanđelista, u središnjoj niši između tornjića je kip Bezgrešnog začeća BDM, dok su lijevo i desno kipovi sv. Ane i Joakima, kao uspomena na kapelu iz turskog doba.
Poslije nekoliko stoljeća, Slatina je ponovno 15. listopada 1919. dobila svoju župu, posvećenu zaštitniku grada sv. Josipu, a prvi župnik bio je Stjepan Lesny. Župa je bila dio Zagrebačke nadbiskupije do 5. srpnja 1997. godine, kad je papa Ivan Pavao II. utemeljio Požešku biskupiju i za njezina prvog biskupa imenovao msgr. Antuna Škvorčevića.
Župna crkva sv. Josipa, stogodišnja slatinska ljepotica, smještena je na središnjemu gradskom istoimenom trgu, na rubu Parka 136. slatinske brigade. Ta monumentalna i skladno oblikovana građevina sa svojim zvonikom dominira okolicom i prepoznatljivi je simbol grada.
(Petar Žarković/Foto: Petar Žarković, Zavičajni muzej Slatina)
