Home / DOGAĐANJA / PČELARSTVO U VRIJEME I POSLIJE KORONAKRIZE – Željko Vrbos: Hrvatska nema objektivnih razloga za uvoz meda!

PČELARSTVO U VRIJEME I POSLIJE KORONAKRIZE – Željko Vrbos: Hrvatska nema objektivnih razloga za uvoz meda!

Med je jedan od pet poljoprivrednih proizvoda po kojima smo samodostatni u Republici Hrvatskoj

Provođenje epidemioloških mjera zbog pandemije koronavirusa u Hrvatskoj pokazalo je da možemo kupovati domaće proizvode i imati povjerenje u domaću proizvodnju. O utjecaju koronakrize na stanje u pčelarstvu i proizvodnju meda razgovarali smo s predsjednikom Hrvatskoga pčelarskog saveza Željkom Vrbosom.

Prema njegovim riječima, u vrijeme epidemije bilo je ograničeno kretanje i dio pčelara nije mogao ishoditi propusnice i na vrijeme odraditi poslove koji su bili nužni na pčelinjacima.

– U tom smislu ti pčelari sada trpe i gube. Međutim, HPS se pobrinuo da registrirani pčelari u Hrvatskoj, prijavljeni u evidenciju pčelara i pčelinjaka, mogu dobiti propusnice i odraditi sve poslove. U Hrvatskoj ima desetak tisuća pčelara, a oko 7,5 tisuća članovi su HPS-a, dok ostali pčelare samostalno i nisu u tijeku svih zbivanja. Mi nemamo podatke kakvo je stanje kod njih, ali znam da su mnogi izrazili nezadovoljstvo jer nisu mogli doći do svojih pčelinjaka. Ova epidemiološka situacija zasigurno će natjerati neke od njih da se ipak registriraju, a to im može samo koristiti, što je i ova situacija pokazala. Bilo je nekih problema na otocima, gdje se zbog odluka lokalnih stožera na neke paše nije moglo ići, ali to je zanemarivo i neće se značajnije odraziti na proizvodnju meda u Republici Hrvatskoj.

Na bazi procjena prosječne proizvodnje, u Hrvatskoj se godišnje proizvede između sedam i deset tisuća tona meda. Pretpostavlja se, a to su potvrdila i neka istraživanja, da se potrošnja meda kreće od jednoga do 1,5 kilograma i po osobi, što je ukupno 5-6 tisuća tona. To znači da Hrvatska ima svake godine tri do četiri tisuće tona suficitarnog proizvoda. To su tržišni viškovi za koje se mora naći rješenje kako bi se skladišta rasteretila, a pčelari prodali svoje zalihe.

– To je pokazatelj da imamo meda potpuno dovoljno, da svi konzumenti u Hrvatskoj, i turizam, i konditorska industrija, i svi potrošači, imaju dovoljno kvalitetnog meda, i po količini i po vrsti, i još se jedan dio svake godine može izvesti, bez i jednog kilograma meda uvoza. To je konačni cilj koji je jako teško ostvariv, ali nadamo se da ćemo napraviti neke pomake. Hrvatska nema objektivnih razloga za uvoz meda. Postoje samo špekulativni razlozi, neke pčelarske tvrtke, odnosno trgovci, kupe jeftino med, tu ga prodaju po dobrim cijenama, i na tome zarađuju.

Vrbos podsjeća da je med jedan od pet poljoprivrednih proizvoda po kojima smo samodostatni u Republici Hrvatskoj. Čak i u prosječnim godinama sa 30 do 50 posto suficitarne proizvodnje med se može i izvoziti.

– Hrvatska je 2007. godine uvezla samo dvije tone meda, ali imali smo ga dovoljno i nigdje nije nedostajao. Do konca 2018. godine s dvije tone došli smo na 2000 tona. Godine 2008. mi smo izvezli 1300 tona meda, a količina izvezenog meda polako se smanjivala i sada je na razini 300 do 400 tona. To pokazuje da su krivulje potpuno obrnute i idu na štetu pčelara. Mi se, naravno, s time ne mirimo i zato smo pokrenuli nekoliko aktivnosti za sprječavanje uvoza, a najznačajniji je nacionalna staklenka. Mi ne želimo reći da uvezeni med ne valja, on je na granici parametara meda i kao takav se kupuje i uvozi. No, naš med je mnogo kvalitetniji i bolji, a da bi bio prepoznatljiv na tržištu mi ćemo ga i kroz trgovačke lance plasirati u našoj nacionalnoj staklenki. U tim staklenkama mora biti samo domaći, med hrvatskog podrijetla izvornog proizvođača s imenom i prezimenom, proizveden u Hrvatskoj.

Pčelari žele javnosti objasniti o čemu je riječ i na taj način animirati kupce da kupuju domaći, a ne uvozni med. Zato se provode i promotivne akcije Školski medni dan, Medni doručak, kao i marketinške akcije HPS-a i Ministarstva poljoprivrede. Zahvaljujući svim tim aktivnostima, prošle godine po prvi puta u posljednjih 12-13 godina uvoz meda smanjen je na oko 1500 tona.
– Nadamo se da će uvoz biti smanjen i ove godine, mada nas, nažalost, ne maze ni klimatske prilike, tako da je ova proizvodna godina relativno loša. Sretni smo što je pčelarstvo prije nekoliko dana uvršteno u kategoriju djelatnosti u poljoprivredi koje se mogu osiguravati iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Osiguranici mogu ostvariti do 70 posto prihvatljive premije osiguranja, dok maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku iznosi 75.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, pojasnio je predsjednik HPS-a Željko Vrbos.
(Petar Žarković, Glas Slavonije/Foto: Kristijan Toplak, Matija Rođak, Dario Kovač)

– U Hrvatskoj ima desetak tisuća pčelara, njih oko 7,5 tisuća članovi su HPS-a, a ostali pčelare samostalno. Mi nemamo podatke kakvo je stanje kod njih, ali znam da su mnogi izrazili nezadovoljstvo jer nisu mogli doći do svojih pčelinjaka. Ova epidemiološka situacija zasigurno će natjerati neke od njih da se registriraju, a to im može samo koristiti, što je i ova situacija pokazala. Bilo je nekih problema na otocima, gdje se zbog odluka lokalnih stožera na neke paše nije moglo ići, ali to se neće znatnije odraziti na proizvodnju meda – kaže Vrbos.

Željko Vrbos, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza

Zadovoljni smo što je pčelarstvo prije nekoliko dana uvršteno u kategoriju djelatnosti u poljoprivredi koje se mogu osiguravati iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske

x

Check Also

Suradnja Indijske ambasade i Udruge AUM Slatina

Odlična suradnja Indijske ambasade i Udruge AUM Slatina nastavlja se kroz razne aktivnosti na području ...

Wordpress Content Copy blocker plugin by JaspreetChahal.org