Home / DOGAĐANJA / NEISKORIŠTENO BOGATSTVO – U privatnom vlasništvu je 660 tisuća hektara šuma

NEISKORIŠTENO BOGATSTVO – U privatnom vlasništvu je 660 tisuća hektara šuma

Administrativne zapreke sprječavaju vlasnike šuma u otvaranju radnih mjesta

Približno 24 posto ili 660.000 hektara šumskih površina u Hrvatskoj u privatnom je vlasništvu oko 600.000 hrvatskih građana. Kako bi upozorili na značenje šuma za održivi razvoj i potrebu suradnje vlasti i šumovlasnika, predstavnici Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, predsjednik Zdenko Bogović i tajnik Miljenko Županić, sa skupinom novinara organizirali su obilazak privatnih šuma na području Našica i Slatine te posjet tvrtkama Auric barrels u Našicama i Auric timber u Slatini.
Šume predstavljaju veliku prednost za gospodarstvo zemlje, istovremeno štiteći okoliš i ekosustave, a iskorištavanje šuma osigurava obnovljive sirovine, raznolikost, radna mjesta i razvoj ruralnih područja.

Nezaobilazna je uloga šuma i u ublažavanju posljedica klimatskih promjena, jer šume koriste ugljični dioksid i apsorbiraju više od 80 posto ukupne emisije stakleničkih plinova, a stabla se mogu koristiti za zamjenu svega od nafte, pamuka, do plastike. Zbog svega toga predsjednik HSUPŠ-a Zdenko Bogović ističe da “u šumi raste budućnost” i da nam je potrebno više šuma, a upravo vlasnici šuma imaju odlučujuću ulogu u dugoročnoj skrbi za šume i njihovo iskorištavanje.

Održivi lanac

Tijekom posjeta Slavoniji predstavnici privatnih šumovlasnika upozorili su na neiskorišteno bogatstvo naših šuma.
– Ovim obilaskom htjeli smo pokazati mogućnosti projekata iz privatnih šuma na području Našica i Slatine. Obišli smo jedan kompleks šuma privatnih vlasnika i upozorili na razvoj šume, odnosno načine gospodarenja, kako se prati priroda i na koji način možemo iz prirode uzimati ono što nam daje. Imamo održivo gospodarenje i pratimo prirodu i na taj način možemo živjeti zajedno u skladu s prirodom. Obilazeći prirodne obnove tih dijelova šuma, pokazali smo kvalitetu naših šuma, a s druge strane da je to jedan od proizvoda koje možemo plasirati u Europsku uniju – rekao je predsjednik Bogović.

Bačvarija Auric barrels u Našicama projekt je nastao na osnovi izlazne sirovine iz privatnih šuma toga kraja, što je pokazatelj proizvodnih mogućnosti slavonskih šuma, a s ponosom su pokazali i projekt koji se radi za Vinariju Feravino u sklopu tvrtke Osilovac d.o.o. iz Feričanaca. Naime, upravo završava ciklus proizvodnje velikih bačava kapaciteta 150.000 litara za podrum u Feravinu. Trenutačno je zaposleno 50 radnika, koji će godišnje proizvesti 5000 barrique bačvi.
– Linija koju smo instalirali proizvodit će bačve od 50 do tisuću litara i po tome smo jedini u svijetu jer se uglavnom proizvode bačve do 500 litara, i nadamo se da će nam to otvoriti svjetsko tržište. Riječ je o bačvama od naše, slavonske hrastovine, a u ovom slučaju mi za bačvariju uzimamo kitnjak s Krndije koji je u kvaliteti goda jedan od najboljih sirovinskih elemenata za bačve – kaže Bogović.

Potencijali

U slatinskoj tvrtki Auric timber posjetitelji su mogli vidjeti što se iz naših šuma proizvodi, odnosno koji su to za tu tvrtku vrhunski kvalitetni finalni, a za njihove kupce izuzetno kvalitetni sirovinski proizvodi. To je prirodno osušena piljena hrastova građa za sve vrste proizvoda u drvnoj industriji, a riječ je o elementima za rukohvate, stepenice, podove, vrata i prozore i svim proizvodima za koje su potrebni drveni elementi.

Prema procjeni Martina Kunšteka, direktora te tvrtke, koja 99 posto proizvodnje izvozi na zahtjevna zapadnoeuropska i skandinavska tržišta, mogu se ubrojiti među četiri najkvalitetnija proizvođača drvenih elemenata u Europi.
Predstavnici privatnih vlasnika šuma, međutim, tvrde da su gospodarski potencijali šuma ograničeni sadašnjim zakonodavstvom, kojim se grubo ograničava konzumacija privatnog vlasništva nad šumama. Brojne administrativne zapreke sprječavaju više od pola milijuna vlasnika hrvatskih šuma u ostvarivanju svojih prava, ali i otvaranju tržišta i radnih mjesta.
– Društvo u tranziciji kao Hrvatska mora proći kroz tu katarzu, ja sam ponosni vlasnik šume i treba znati da postoji šuma kao vlasništvo, da su gljiva, divljač, žir proizvodi moje šume, da to donosi prihod iz kojeg ću ja plaćati porez – tvrdi predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika Zdenko Bogović te dodaje da na području Slatine postoje značajne površine od približno 15 posto privatnih šuma koje su mrtvi kapitali za vlasnike.
(Petar Žarković, Glas Slavonije)

Europski novac i za vlasnike šuma

Programom ruralnog razvoja iz fondova za privatne šume otvorila se mogućnost da vlasnici šuma mogu ostvariti prihod, a da ne moraju uzimati drvnu zalihu iz svojih šuma. Time mogu povećati kvalitetu svoje imovine, osigurati kvalitetniju drvnu zalihu za drvnu industriju, a usput pridonijeti bioraznolikosti područja. Mjera 8.5.1. (Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura) omogućava stopostotno financiranje projekata u vrijednosti od 6500 do 12.000 eura, a mjera je vrijedna sto milijuna kuna. Za jedinice lokalne samouprave i ustanove koje se bave zaštitom prirode otvoren je natječaj za poučne staze u iznosu od 60 milijuna kuna, a isto toliko osigurava i mjera ulaganja u šumarsku infrastrukturu. Ta mjera omogućava pristup privatnim šumama. Uvjet je da samo 15 % dužine prometnice bude kroz šumu.

 

x

Check Also

U povodu Međunarodnog dana gastroshize zeleno pročelje Gradske uprave

Kako je i najavljeno, pročelje zgrade Gradske uprave večeras oko 21 sat obojano je zelenim ...

Wordpress Content Copy blocker plugin by JaspreetChahal.org