DOGAĐANJANASLOVNICA

Premijerno prikazan dokumentarni film “Zločin za koji nitko nije odgovarao”

Slatina – Državni arhiv u Virovitici obilježio je u petak Međunarodni dan arhiva, koji je ove godine u Hrvatskoj tematski povezan s obilježavanjem 25. obljetnice početka agresije na Hrvatsku i obrambenog Domovinskog rata. Na slatinskom području dogodilo se, poslije Vukovara i Škabrnje, najteže stradanje civilnoga hrvatskog življa u Domovinskom ratu i upravo je zato obilježavanje održano u Slatini, u suradnji sa županijskom Zajednicom udruga HVIDR-a i udrugom HVIDR-a Slatina. Nazočni su bili predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata i brojni uglednici iz Virovitičko-podravske županije i grada Slatine.

– Ovaj dan posvetili smo događajima koji su ostavili duboki trag u novijoj hrvatskoj povijesti i našoj lokalnoj zajednici. Činjenica da za ratne zločine koje su počinili agresorska vojska i pobunjeni Srbi u drugoj polovici 1991. godine na slatinskom, voćinskom i orahovačkom području do današnjih dana nitko nije odgovarao, motivirala nas je da kao Područni arhiv za Virovitičko-podravsku županiju ovaj dan posvetimo svim hrvatskim žrtvama Domovinskog rata, a posebice nedužnim civilima, čiji su životi nasilno prekinuti u vihoru rata. Arhivi su memorija naroda. Dokumenti, videozapisi, fotografije i ostalo arhivsko gradivo koje čuvamo najobjektivnije svjedoči o događajima iz određenog razdoblja naše prošlosti, kazala je na početku skupa ravnateljica Državnog arhiva u Virovitici Dijana Cenger.

MATO BUBAŠ: 25 GODINA I NAS PEČE SAVJEST

Predsjednik udruge HVIDR-a Slatina Mato Bubaš, koji je govorio u ime obnašateljice dužnosti župana Sanje Bošnjak i predsjednika županijske ZU HVIDR-a Nenada Križića kao suorganizatora događanja, istaknuo je da obitelji poginulih branitelja i dalje uzaludno čekaju pravdu. – Svi mi znamo da politika, kompromisi i sporazumi čine svoje, ali ima jedna stvar koju zaboravljamo i mi, pripadnici 64. samostalnog bataljuna ZNG-a, koji smo pokušali proboj u Četekovac. Nismo uspjeli! 25 godina i nas peče savjest i uvijek se pitamo: možda smo mogli? Uza svu bol koju nose obitelji stradalih, i mi, pripadnici bataljuna, nosimo taj teret i uvijek ćemo se pitati jesmo li možda mogli probiti taj obruč i spasiti, možda ne sve, ali većinu tih ljudi. No, mi smo nastavili dalje, borili smo se, oslobodili Hrvatsku, i sada moramo s institucijama pronositi sjećanja, govoriti o tome mladim naraštajima, jer ako mi zašutimo i nastane muk, nitko to više spomenuti neće.

MIROSLAV GAZDA: PREŠUĆIVANJE ZLOČINA OPASNA JE POVIJESNA POGREŠKA 

Predstavnik Društva ratnih veterana Hrvatski domobran Orahovica Miroslav Gazda godinama je istraživao i prikupljao dokaze o ratnim zločinima počinjenim nad hrvatskim stanovništvom tijekom Domovinskog rata, a prikupljene materijale objavio je 2011. godine u knjizi pod nazivom „Zločin za koji nitko nije odgovarao“. Gazda navodi da su za izvršena nedjela i zločine pokrenuti optužni prijedlozi za više od sto počinitelja, ali je samo nekoliko njih osuđeno na zatvorske kazne. Najveći broj zločinaca nedostupni su hrvatskom pravosuđu, a neki su abolirani. Na skupu u Slatini Gazda je govorio o žrtvama, ne o politici. Nabrojio je imenom i prezimenom više od 130 ubijenih, i za svaku žrtvu naveo je godine starosti, gdje i kako je stradala. – Prešućujući i prikrivajući ove činjenice činimo opasnu povijesnu pogrešku, a još strašniju što službene hrvatske povjesnice, iz kojih povijest uče naša djeca, ne donose istinu o Domovinskom ratu, niti se spominju ove strašne žrtve hrvatskoga puka. Naš je cilj da se one ne zaborave, ne samo zbog toga što se njima dogodilo, nego i zbog toga što se može dogoditi pokoljenjima koja dolaze.

DOKUMENTARNI FILM I IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

Podaci i slike događaja o kojima je govorio Miroslav Gazda prikazani su u potresnom dokumentarnom filmu Dubravka Kovača „Žrtve Domovinskog rata slatinskog, orahovačkog i voćinskog područja – zločin za koji nitko nije odgovarao”, kroz koji se upravo rečenica „Zločin za koji nitko nije odgovarao“ provlači kao lajtmotiv, a koji je snimljen prema materijalima Gazdine knjige. Film sadrži svjedočenja sudionika tragičnih događaja iz 1991. godine na području Slatine, Voćina i Orahovice, iskaze istaknutih političara i predstavnika Crkve i arhivske snimke iz ratnog i poratnog vremena. – Vjerujem da će se i u Slatini umjesto sjećanja na Domovinski rat češće organizirati manifestacije poput festivala bajki ili večeri poezije, kad za ove zločine budu odgovarali njihovi počinitelji, rekao je autor filma.

Otvorena je također izložba fotografija pod nazivom „Hrvatski istok u Domovinskom ratu“ iz fundusa državnih arhiva u Osijeku, Vukovaru, Virovitici i Slavonskom Brodu te Gradskog muzeja Vukovar, najbolje govori o tome kako su pojedini slavonski gradovi i sela izgledali u Domovinskom ratu. Na 15 panoa predstavljeno je 46 fotografija snimljenih 1991. i 1992. godine.  Ratom oštećene obiteljske kuće, crkve, bolnice, škole, učenički domovi, kao i nepokretna kulturna baština najviše kategorije na području Slavonskog Broda, Virovitice, Vukovara, Vinkovaca, Pakraca, Lipika, Voćina i Osijeka  danas su cijelom svijetu dokaz da je prije četvrt stoljeća započela teška vojna agresija na Hrvatsku.

Prema riječima ravnateljice Dijane Cenger, zbog važnosti očuvanja pisanih dokaza koji svjedoče istinu o Domovinskom ratu, objavljen je javni poziv svim građanima RH da dokumentaciju iz razdoblja Domovinskog rata koju eventualno posjeduju predaju nadležnom arhivu ili Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata u Zagrebu.  (Petar Žarković, Glas Slavonije/foto:Marko Telišman)


Zločini u Voćinu, Humu, Četekovcu, Balincima i Čojlugu najdokumentiraniji su jer hrvatski branitelji ušli su u oslobođeno područje neposredno poslije pokolja i sve zatečeno snimljeno je i evidentirano. Počinjenim strahotama nad nedužnim hrvatskim žiteljima nema kraja. Najmlađa ubijena osoba je 18-godišnji Goran Salać, a najstarija je 91-godišnja Mara Ivanković. Pojedinim su ljudima vađene oči, neki su rasporeni i izvađeno im je srce, nekima je prerezan grkljan, nekima su motornim pilama odrezani udovi, mnogi su spaljeni… 


 

Možda će vas zanimati i ...

Back to top button