IZDAVAČKA DJELATNOST MATICE HRVATSKE U SLATINI: Slatinsku će kulturnu baštinu sačuvati za mlade naraštaje

Ogranak Matice hrvatske, koji ove godine obilježava 50 godina postojanja, ima značajnu ulogu u kulturnom životu Slatine jer je središte brojnih kulturnih zbivanja u gradu. Članovi Matice svojim su nesebičnim radom i entuzijazmom obogatili kulturni život grada, koji je tako postao prepoznatljiv i izvan svoje sredine. Suradnja slatinske Matice sa susjednim ograncima iznjedrila je kulturne projekte koji prelaze lokalne granice i značajni su za nacionalnu kulturu u cjelini.

Djelovanje Matice hrvatske na slatinskom području započinje krajem 19. stoljeća preko povjerenika koji su posredovali da knjige stignu do brojnih čitatelja, a među prvima poznatim članovima u Slatini spominje se učiteljica Josipa Karas 1877. i 1878. godine. Ogranak Matice hrvatske osnovan je u Podravskoj Slatini 27. lipnja 1971. godine na veličanstvenom skupu održanom na nogometnom igralištu, gdje se okupilo oko pet tisuća ljudi iz Slatine, ali i iz bliže i dalje okolice. Prvi je njegov predsjednik bio Dragutin Kiš, profesor u slatinskoj gimnaziji. Ogranak je djelovao do sloma Hrvatskoga proljeća, a obnoviteljska skupština održana je 3. ožujka 1991. godine.

Predsjednica Ogranka Zorica Varga ističe da je djelovanje Matice u Slatini u skladu s djelovanjem MH od njenih samih početaka, kad je potaknula osnivanje najznačajnijih hrvatskih kulturnih i znanstvenih institucija.

– Ogranak potiče književno, znanstveno i umjetničko stvaralaštvo s težištem na promicanju kulturnog identiteta Slatine kao mjesta sa srednjoeuropskom građanskom tradicijom multikulturalnosti. Promiče hrvatsku kulturnu baštinu, proučava hrvatsku prošlost i sadašnjost, čuva i njeguje izvornost i osobitost našega područja, organizira koncerte mladih slatinskih glazbenika, osnivač je Malog komornog orkestra, organizira umjetnička, znanstvena i stručna predavanja, izložbe, tribine i skupove, pomaže darovite glazbenike te surađuje s ustanovama i drugim udrugama u kulturi na području grada.                                                                                                 

Osim mnogih različitih programa koje je organizirala, Matica hrvatska u Slatini pokrenula je 1995. godine izdavačku djelatnost nazvanu Mala slatinska biblioteka.

– Biblioteku smo pokrenuli radi afirmacije grada Slatine i slatinskoga kraja, a zadatak joj je čuvanje slatinskoga građanskoga identiteta. Prva je knjiga bila opsegom mala, ali je za nas imala veliko značenje. U to vrijeme Slatina, a ni mnogo veći gradovi, nisu imali ni svoje novine, a mi smo otisnuli svoju prvu knjigu Kuda su nestali Vavrovi Marije Vrkljan. Bila je to literarizirana priča o nestanku jedne slatinske građanske obitelji s naših prostora. Ogranak je objavio devetnaest knjiga, tematski vezanih za društveni, povijesni, duhovni, znanstveni ili kulturni život grada. Mnoge su nagrađene srebrnim i brončanim poveljama MH (Povijesna i kulturna baština Voćina Dragice Šuvak, Slatinski kolači i blagdanska jela Jasmine Krznarić, Svjetovi zvuka Milka Kelemena, zbornik radova Svećenik Julije Bürger i njegovo vrijeme, Slatinska kronika Domovinskoga rata Miljenka Brekala). Objavljene su i dvije knjige za djecu (Nevidljivi dječak i Udaljena zvijezda Rade Brajnovića).

Predsjednica Varga ističe da su osobito posljednje godine bile veoma plodne za izdavačku djelatnost Ogranka. U suradnji sa Župom sv. Josipa u Slatini objavljen je zbornik radova Svećenik Julije Bürger i njegovo vrijeme, Slatinski župnik Julije Bürger Olivera Jukića, 80 godina sestara Presvetoga Srca Isusova u Slatini.

– U protekle smo dvije godine obogatili Malu slatinsku biblioteku knjigama  Župe i župne crkve Slatinskoga dekanata Petra Žarkovića, Kulturna baština Hrvata na Kosovu Dragice Šuvak i Mladena Štivina te Hvatajte se u pleteno kolo Miroslave Hadžihusejnović Valašek. Svako predstavljanje knjige prava je svečanost, mi danas bilježimo devetnaest takvih svečanosti. Knjiga u čitateljevoj ruci najbolji je znak da smo uspjeli, a ostalo će potvrditi povijest i trajnost zapisa u knjizi, mediju koji ne odumire.

Slatinski Ogranak Matice hrvatske ne posustaje u svojoj izdavačkoj djelatnosti. Trenutačno je u pripremi knjiga Žarka Španičeka Župna crkva svetog Josipa u Slatini – Spomenik trajniji od mjedi, kojom će se Slatina pridružiti nizu gradova u svijetu koji imaju crkvu svetog Josipa i ove godine slave svoga nebeskoga zaštitnika. Godine 2019. održan je znanstveni skup povodom stote obljetnice osnivanja Župe sv. Josipa u Slatini pa valja očekivati i zbornik radova s toga skupa.

– Pripremamo i Kronologiju našeg Ogranka, bit će to prva Matičina knjiga o samoj sebi tijekom proteklih 50 godina. Prikupljanje materijala za Kronologiju smatram završenim, iako još kapne poneka crtica iz njezina postojanja na ovim prostorima. Određene su teškoće pri skupljanju dokumenata, svakako, postojale. Začudo, postoje sređeni izvještaji iz 19. st., po godištima kako su izlazili, stoga lako saznajemo tko su bili prvi matičari, ne samo u (Podravskoj) Slatini, nego i na čitavom slatinskom području (u Sladojevcih, Noskovcih, Vaški, Bakiću). Međutim, malo je dokumenata vezanih za 1971. godinu jer su se nadležni „za čuvanje bratstva i jedinstva“ pobrinuli da oni nestanu. Ipak, kao i tijekom našega dugog postojanja, nisu nestali svi, neki su sačuvani, čak i po cijenu slobode. Ostalo razdoblje, od 1991. pa sve do danas, dobro je pokriveno zahvaljujući videozapisima i tekstovima slatinskih novinara. Pišući Kronologiju, trenutačno se bavim prošlošću jer želim bogatstvo Matičina rada tijekom prošlosti, pa sve do današnjih dana, ukoričiti u knjigu i njezin polustoljetni hod kulturne slatinske baštine sačuvati za mlade naraštaje. Čvrsto vjerujem u budućnost našeg Ogranka i Matice uopće, jer mi imamo što ponuditi, a bogatstvo kulturne baštine hrvatskoga čovjeka garancija je da će i u budućnosti netko od naših mladih članova nastaviti tamo gdje smo mi stali, a možda i dopuniti neku nedorečenost u ovoj Kronologiji, poručuje Zorica Varga, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Slatini.

Velika obljetnica slatinskog Ogranka cijele će se godine obilježavati raznim aktivnostima, a 33 njegova člana zahvaljuju svima koji su se našli na stazama Matice hrvatske, jer u njezinu polustoljetnom hodu odzvanjaju i njihovi koraci.
(Petar Žarković, Glas Slavonije)