Home / NASLOVNICA / ZIMA SVE VIŠE GUBI ZIMSKA OBILJEŽJA – Temperaturne razlike i do 45 stupnjeva

ZIMA SVE VIŠE GUBI ZIMSKA OBILJEŽJA – Temperaturne razlike i do 45 stupnjeva

Još koji dan i zima će i kalendarski biti iza nas, ali moramo priznati da je ove godine nismo pravo ni osjetili. Izostao je zimski snježni ugođaj u božićno vrijeme, a snijega nije bilo ni početkom siječnja, kad bi ga po svim „pravilima“ trebalo biti u izobilju.

Virovitički meteorolog i planinarski vodič Kristijan Paljar ističe da je višegodišnji prosjek oborina u siječnju 55,5 mm, a ove godine bilo je neznatnih 1 do tri milimetra oborina. U proteklih 70 godina najviše snijega na području Virovitice bilo je 9. siječnja 1967. godine, kada je izmjereno 68 centimetara bijelog pokrivača. Najdeblji snježni pokrivač u veljači izmjeren je   06. veljače 1969. godine, kad je bilo 60 cm snijega.
Velike su razlike i u temperaturama zraka. Slatina i Virovitica često su tijekom zimskih mjeseci hrvatski rekorderi po niskim temperaturama (na Silvestrovo 2014. godine, 20., 21. i 22. siječnja 2017.), ali je najhladnije bilo 13. siječnja 1987. godine, kad se živa u termometru spustila na -24,3 stupnja. Ako promatramo temperature u veljači, najhladnije bilo je 1985. godine, kad je 14 veljače izmjereno -23,6°C. Godine 2016., međutim, 11. siječnja na području Virovitice bilo je čak 18,6 stupnjeva, a 25. veljače 2018. živa se popela na nevjerojatnih 21,4 stupnja. Tijekom veljače ove godine palo je upola manje oborina od prosjeka.
I temperature koje se ovih dana penju iznad 20 stupnjeva nisu uobičajena pojava za ovo doba godine, ali je u prošlosti bilo i značajnijih odstupanja. Tako je najtopliji ožujski dan (temperaturni maksimum) zabilježen 1977. godine, kad je 24. ožujka u Virovitici bilo 25,4 stupnjeva, a davne 1955. godine živa se 4. ožujka spustila na -19,3 stupnja. Najviše snijega u ožujku, 48 cm, bilo je 4. ožujka 1986. godine, a ove godine gotovo da ga nije ni bilo.
Inače, zima sve više gubi prava zimska obilježja pa ovogodišnju, koja je više podsjećala na ranu jesen ili proljeće, karakteriziraju guste magle i jaki vjetrovi. Bilo je dana kad se magla zadržavala veći dio dana, a vidljivost se svodila na svega nekoliko metara. Posebna su pojava i jaki vjetrovi, koji su 5. i 10. veljače prouzročili značajne štete na krovovima obiteljskih kuća i drugih objekata, na plastenicima, na drveću i automobilima koji su stradali od rušenja stabala i odlomljenih grana, a u nekoliko navrata bilo je i jake tuče. Ta su nas nevremena podsjetila na lanjski srpanj, kad je olujno nevrijeme pričinilo veliku štetu na području gotovo cijele županije. Bilježimo i nagle promjene vremena, iznenadno navlačenje gustih, crnih oblaka, koji su češće bili samo prijetnja, ali ponekad i ozbiljna najava nadolazećeg nevremena.

Kristijan Paljar kaže da je srednja sezonska temperatura zraka ovogodišnje zime bila iznad višegodišnjeg prosjeka na svim analiziranim postajama, a količina oborina bila je ispod višegodišnjeg prosjeka. Toplinske prilike na području istočne Hrvatske opisane su kategorijom „vrlo toplo“, oborinske prilike na području zapadne Slavonije i Podravine kategorijom „normalno“, a oborinske prilike na području istočne Slavonije i Podravine, Baranje, Srijema i Posavine opisane su kategorijom „sušno“.

Česte i dugotrajne magle, ali i nedostatak oborina, javljaju se zahvaljujući dominaciji polja povišenog tlaka zraka (anticiklone, iznad 1013 hPa) i temperaturnoj inverziji.

– Dana 20. siječnja ove godine u 21 sat na području Virovitice izmjerili smo tlak zraka od 1049,3 hPa! To je novi najviši tlak zraka izmjeren otkad postoje službena mjerenja, dakle od 1951. godine. Raniji rekord bio je 1046,5 hPa od 17. veljače 2008. godine. Kutjevo je isti dan imalo tlak zraka od nevjerojatnih 1050,1 hPa. Najviši tlak zraka nad europskim kopnom izmjeren je u noći s 22. na 23. siječnja daleke 1907. godine. Pärnu u Estoniji i Riga u Latviji tada su mjerili 1061,1 hPa, a najviši tlak zraka u svijetu izmjeren je 31. prosinca 1968. godine u Sibiru (Agata) Rusiji i iznosio je 1083,8 hPa! – pojasnio je Paljar.

Budući da je vjetar strujanje zračnih masa koje nastaje uslijed razlike temperatura, odnosno tlakova zraka, onda olujne vjetrove s orkanskim udarima tijekom veljače možemo pripisati povišenom tlaku zraka (jakoj anticikloni) i centrima niskog tlaka zraka (cikloni).

– U prosjeku jednom u desetak godina na području unutrašnjosti Hrvatske brizne vjetrova prelaze 100 kilometara na sat. Jugozapadnjak je 10. veljače ove godine na području središta Virovitice dosezao 83, a na Bilogori 110 kilometara na sat. – kaže meteorolog Kristijan Paljar.
(Petar Žarković, Glas Slavonije)

 

x

Check Also

„Slatinski vremeplov“ – Nagradni kviz znanja 3. srpnja

Turistička zajednica Grada Slatine u suradnji sa Zavičajnim muzejom Slatina pokrenula je 19. svibnja ove ...

Wordpress Content Copy blocker plugin by JaspreetChahal.org