Zbog alergija, 200 pacijenata je mjesečno putovalo na testiranja u Zagreb ili Osijek, sada to više neće morati jer sve pretrage mogu obaviti u Općoj bolnici Virovitica

Smije li majka koja doji jesti kikiriki ili piti mlijeko? Što je s jagodama? Jesu li plikovi na koži koji su izbili djetetu na koži reakcija na brašno, grinje, mačje dlake ili je nešto treće u pitanju? Je li kihanje, curenje nosa, kašalj i crvenilo očiju koje nam se pojavilo u posljednjih nekoliko tjedana možda posljedica cvjetanja neke trave, drveta ili korova ili je obična prehlada u pitanju? Na ta pitanja o „krivcima“, alergenima, nakon uputnice liječnika specijalista, sada brže i sigurnije odgovara Opća bolnica Virovitica, zahvaljujući novoj pretrazi, IgE, koju je Medicinsko-biokemijski laboratorij uveo prije nekoliko dana.

S obzirom na potrebe našeg područja, specifičnosti sezone te iskustva drugih manjih ustanova, odlučili smo uvesti pretragu koja omogućuje testiranje alergija iz krvi, za što smo i nabavili uređaj. Glavna prednost je što testiranje ne uključuje izravan kontakt s alergenima, već se sve obavlja putem jednostavnog vađenja krvi. Ovakav pristup znatno je lakši, osobito za djecu, ali i za odrasle. Broj djece s alergijama u stalnom je porastu, na nalaz se u većim medicinskim centrima u prosjeku čeka oko 40 dana, što je dosta. Nova pretraga je brza, sigurna i bezbolna, a cilj nam je unaprijediti kvalitetu zdravstvene zaštite te uštedjeti pacijentima vrijeme i putovanja u veće centre poput Zagreba ili Osijeka. Ujedno, kod nas će i ranije dobiti nalaz, očekivano vrijeme je do 20 dana – kazao je ravnatelj Opće bolnice Virovitica Dinko Blažević.
Amalija Bunjevac, specijalistica medicinske biokemije, objašnjava kako se jednostavnim vađenjem krvi sada točno može otkriti dvadesetak vrsta alergena, od nutritivnih do respiratornih.

Pretragom je moguće otkriti alergiju na brašno, pšenicu, cijeli panel ribe i morskih plodova (sve ribe, škampi i morski plodovi), na bjelanjak, kikiriki, soju, lješnjak, jagodu i kakao. Brzo se otkrivaju i respiratorni alergeni kao što su grinje, drveće, razno bilje, trave, kao što su ambrozija, pelin, pasji zub, pelin (mačica livatna), trava, breza i lješnjak. Ujedno, omogućujemo pretragu i na alergene vezane uz životinje; dlake psa, mačke te žohare. Za razliku od kožnog testa, koji može izazvati nelagodu ili čak alergijsku reakciju, IgE test uključuje samo vađenje krvi, nakon čega se u laboratoriju analizira prisutnost imunoglobulina E, protutijela koja imunološki sustav stvara kao odgovor na alergene te se brže dolazi do točnije dijagnoze, a koja potom liječnicima specijalistima omogućava kvalitetan pristup liječenju – kaže Amalija Bunjevac.

Budući da IgE pretraga iz krvi ne zahtijeva izravno izlaganje alergenima, što se čini u klasičnim kožnim testovima, poznatim kao “testovima s iglicama” (gdje se na kožu nanosi niz alergena, a zatim se površinski ubode iglicom, kako bi se izazvala moguća reakcija, op.a.), pretraga iz krvi pogodnija je za osobe koje imaju ozbiljne alergijske reakcije, kao i za malu djecu, trudnice ili pacijente s kožnim bolestima poput atopijskog dermatitisa, kod kojih kožni test nije izvediv – dodao je Samy Tayfour, specijalist medicinske biokemije i voditelj Medicinsko-biokemijskog laboratorija u Virovitici.

Strah od igle jedan je od glavnih razloga zašto je testiranje djece na alergiju poseban izazov u klasičnom kožnom testu, pa se raduje što će se ovako, običnim vađenjem krvi, smanjiti stres ponajprije na djecu i roditelje koji ponekad moraju proći i desetak različitih testiranja dok se ne otkrije točan i glavni krivac za alergijsku reakciju u tijelu. Konkretno, roditelj čije je dijete alergično do dobivanja točne dijagnoze mora iskoristiti do 200 radnih dana na put i pretrage.

S područja Virovitičko-podravske županije oko 200 pacijenata mjesečno zbog alergija mora putovati na testiranje u Osijek ili Zagreb, a sada ćemo im i mi moći omogućiti brži put do točne dijagnoze i samim tim, adekvatnog liječenja Još jedna važna prednost krvnog testa jest činjenica da nije potrebno prestajati uzimati antihistaminike i druge lijekove protiv alergija, što je čest problem kod kožnih testiranja jer lijekovi mogu utjecati na rezultate – smatra Tayfour, objašnjavajući kako je čak 20 posto odraslih danas alergično na neki od uzročnika iz hrane ili okoline.

Novu pretragu bit će moguće napraviti uz uputnicu liječnika specijalista, doznajemo iz laboratorija, gdje očekuju oko dvije tisuće pretraga ove vrste mjesečno. (Izvor: www.icv.hr, Fotografije: Marija Lovrenc)