Zavičajni muzej Slatina: Od čuvanja baštine do modernizacije kroz projekt „Zamisli muzej za sve”

Zavičajni muzej Slatina prolazi kroz jedno od najuzbudljivijih razdoblja od svog osnutka. O povijesti ustanove, pravoj ulozi muzeja u zajednici, kustoskim izazovima te velikom projektu modernizacije pod nazivom „Zamisli muzej za sve“, u emisiji Radio Slatine „Život grada“ govorio je ravnatelj muzeja, arheolog i kustos Srđan Đuričić.

Povijest i teritorijalna uloga zavičajnog muzeja

Ustanova je osnovana 1984. godine i tijekom proteklih više od četrdeset godina razvijala se na različitim lokacijama – od dvorca, preko suterena današnjeg Pučkog otvorenog učilišta, pa sve do 2006. godine kada se uselila u zgradu Staroga kotara, koja je u Slatini danas postala sinonim za sam muzej.

Za razliku od regionalnih ili nacionalnih muzeja koji pokrivaju znatno šira geografska područja, Zavičajni muzej Slatina ima specifičnu teritorijalnu ingerenciju sukladno Zakonu o muzejima. Pokriva prostor nekadašnje općine Podravska Slatina, odnosno današnji teritorij grada Slatine i susjednih općina: Voćin, Čačinci, Čađevica, Sopje, Nova Bukovica i Mikleuš. To je prostor od ukupno 781 kvadratnog kilometra o čijoj se kulturnoj i povijesnoj baštini ova ustanova predano brine.

Primarna misija: Muzej nije samo prostor za izložbe

U javnosti je često ukorijenjeno mišljenje da muzeji služe isključivo za organiziranje izložbi. Međutim, izložbe su tek finalni proizvod dugotrajnog rada, dok je primarna funkcija muzeja istraživanje, čuvanje i zaštita svekolike baštine.

Baština se dijeli na materijalnu i nematerijalnu, a slatinski kraj iznimno je bogat u oba segmenta.

Nematerijalna baština: Obuhvaća lokalne govore, tradicionalne pjesme te specifične običaje.

Materijalna baština: Uključuje predmete iz svakodnevnog života predaka, poput tradicijskih preslica ili keramičkih posuda, ali i povijesne dokumente. Zahvaljujući digitalizaciji zapisa, muzej danas posjeduje popise obrtnika šireg slatinskog prostora iz 1860-ih i 1880-ih godina, koji svjedoče o snažnoj obrtničkoj tradiciji kotlara, klompara i opančara.

Izazovi kustoskog i arheološkog posla „iza kulisa“

Posao muzealaca izrazito je dinamičan i često neizvjestan. Svaki arheološki teren donosi nova otkrića. Primjer toga je prošlogodišnje istraživanje utvrde Stari grad u Voćinu, kada je zadnjeg dana terenskog rada na dubini od metra i pol otkriven masivni mlinski kamen promjera dva i pol metra, koji će postati predivan dio muzejskog fundusa.

S druge strane, kustoski rad uključuje i antropološka te etnološka istraživanja na terenu, poput razgovora sa starijim mještanima o izradi tradicijskog nakita (poput sopjanskih đardana), gdje znanstvenici moraju pažljivo evaluirati istinitost i generacijski prijenos informacija.

Jedan od čestih izazova s kojima se kustosi susreću jest i pitanje posjetitelja o materijalnoj vrijednosti predmeta. Muzealci ne služe za tržišnu procjenu građe, već utvrđuju njezinu znanstvenu i kulturno-povijesnu vrijednost. Kompleksnost zaštite očituje se i u čuvanju različitih vrsta materijala – tekstila, metala, stakla i papira – od kojih svaki zahtijeva posebne mikroklimatske uvjete kako ne bi propao.

Projekt „Zamisli muzej za sve“: Zašto su izložbena vrata privremeno zatvorena?

Mnogi su primijetili da ove godine u muzeju nema uobičajenih manifestacija. Razlog tome je provođenje velikog kapitalnog projekta „Zamisli muzej za sve“, zbog kojeg je muzej privremeno zatvoren za javnost, a ponovno otvorenje očekuje se oko polovice sljedeće godine.

Projekt je vrijedan oko 5,5 milijuna eura, a financira se sredstvima Europske unije, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te vlastitim sredstvima Grada Slatine. Glavni cilj je potpuna rekonstrukcija zgrade Staroga kotara i njezina prenamjena za muzejske potrebe, čime će se prostor proširiti na više od 2000 kvadratnih metara.

Cjelokupni fundus od oko 15 do 20 tisuća predmeta morao se pažljivo preseliti i pohraniti. Djelatnici muzeja proveli su prva četiri mjeseca ove godine pakirajući stalni postav u skladišta. Paralelno s time, izrađen je detaljan koncept novog stalnog postava koji će obuhvaćati više od tisuću predmeta, za koje su se morale unaprijed projektirati i dimenzionirati unikatne vitrine te definirati pozicije instalacija.

Tehnologija 21. stoljeća i prilagodba ranjivim skupinama

Ključna uloga projekta „Zamisli muzej za sve“ jest prilagodba prostora i sadržaja ranjivim skupinama društva, s posebnim naglaskom na slijepe, slabovidne i slabije pokretne osobe, kako bi kulturni sadržaj Slatine svima bio jednako dostupan.

Novi stalni postav donosi prelazak u 21. stoljeće kroz implementaciju suvremenih tehnologija i multimedije:

Interaktivni ekrani: Nudit će pregršt informacija o tematskim cjelinama i kulturnom bogatstvu kraja.

Hologrami: Planirana je implementacija dvaju holograma – jedan će prikazivati poznatog slatinskog akademika i zavičajnika Viktora Žmegača, dok će drugi oživjeti lik povijesnog slatinskog radnika.

Mobilna aplikacija i geolokatori: Posjetitelji će moći fizički šetati muzejom dok će im aplikacija, prepoznavajući prostoriju u kojoj se nalaze, automatski isporučivati dodatne zvučne kulise i edukativne sadržaje.

Novi dizajn odmaknut će se od klasičnih, strogo ravnih muzejskih linija iz 19. stoljeća. Posjetitelji će biti pozvani na istraživanje i „lutanje“ iza zastora i krivina, što donosi inovativan pristup interpretaciji baštine.

Suradnja sa zajednicom i pogled u budućnost

Zavičajni muzej Slatina ima izvrsnu suradnju s lokalnim vrtićima, školama i udrugama kroz radionice i predavanja. Prijenos znanja na mlađe generacije i razvijanje svijesti o bogatoj prošlosti slatinskog kraja osnovni su ciljevi ustanove. Jedna od najdražih kustoskih zbirki upravo je interna muzejska bilježnica u koju djelatnici zapisuju dječje iskrene izjave i njihove kreativne interpretacije starih predmeta.

Misija muzeja nakon završetka obnove jest postati fokalna kulturna točka grada i šire regije, te postati prepoznatljivi simbol Slatine.

Dok su vrata za klasične posjete zatvorena, rad muzeja i tijek obnove i dalje se mogu aktivno pratiti putem službene web stranice Zavičajnog muzeja Slatina te njihovih profila na Facebooku i Instagramu. Ravnatelj Srđan Đuričić zahvaljuje svim sugrađanima i prijateljima muzeja na podršci i razumijevanju tijekom ovog zahtjevnog razdoblja rekonstrukcije.

(dj, tks)