XXXI. Dani Milka Kelemena – Okrugli stol: Predstavljanje III. dopunjenog i proširenog izdanja knjige Milko Kelemen „Svjetovi zvuka“ u petak, 17. listopada

U sklopu Međunarodnog glazbenog festivala Dani Milka Kelemena u petak, 17. listopada 2025. u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Slatini održat će se Okrugli stol: Predstavljanje III. dopunjenog i proširenog izdanja knjige Milko Kelemen „Svjetovi zvuka“.

Knjigu će predstaviti skladatelj, dirigent, muzički pisac, pedagog i producent Mladen Tarbuk i doc. dr. sc. Mirna Sabljar.

Okrugli stol će se održati u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina s početkom u 19:30 sati.

Mladen Tarbuk, jedan od najsvestranijih hrvatskih dirigenata i skladatelja svojeg naraštaja, razvio je svoju intenzivnu međunarodnu karijeru u mnogim smjerovima. Redovito dirigira operama i simfonijskim koncertima u inozemstvu, piše skladbe, od komornih do velikih simfonijskih ili glazbeno-scenskih djela, revidira i uređuje najvažnija djela hrvatske baštine i piše članke o zanimljivim estetskim i filološkim temama. Također, redovni je profesor u trajnom zvanju na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji, na kojoj drži važne predmete kao što su: kompozicija, dirigiranje i simfonijski orkestar. Ujedno je od 2018. i gost profesor Visoke škole za umjetnosti u Bernu.

Kao skladatelj napisao je oko stotinjak skladbi, od komorne glazbe do velikih simfonijskih formi ili glazbeno scenskih djela. Mnoga njegova djela izvedena su na značajnim festivalima suvremene glazbe, kao što su Enescu Festival Bukurešt, Wien modern, Musicora Pariz, Europamusicale Munchen, Trieste Prima, Moskovska jesen, Muzički biennale Zagreb, Gaudeamus Amsterdam, te objavljena kao nosači zvuka i partiture u nakladama izdavačkih kuća HoneyRock, Doblinger, Orfej i Cantus. Njegov balet Tramvaj zvan čežnja otvorio je ISCM Svjetske dane glazbe 2005. u Zagrebu, a njegove skladbe predstavljale su Hrvatsku na ovom prestižnom festivalu suvremene glazbe još dva puta, u Manchesteru 1998. i Beijingu 2018. Koncert za kvartet saksofona i puhački orkestar, napisan na temelju glazbe za gore spomenuti balet, izveden je s velikim uspjehom na Svjetskom kongresu saksofona u Glasgowu 2012. Napisao je i dva in memoriam za vodeće figure svjetske glazbe: 2006. je grad Wuppertal naručio od njega skladbu u spomen na Siegfrieda Palma, Uber glitzender Kies, a 2021. Sinfonietta Cracovia skladbu Tombeau de Penderecki. U sezoni 2016/17. bio je angažiran kao rezidencijalni skladatelj Hrvatske radiotelevizije, te je napisao za njihove ansamble sinfoniju, Judino govorenje i Mexicanu.

 Kao dirigent nastupao je s brojnim vrhunskim simfonijskim i komornim orkestrima kao što su: Sinfonietta Cracovia, Orquesta Sinfonica del Estado Mexico, Nordic Chamber Orchestra, Wiener Concert-Verein Orchester, Haifa Symphony Orchestra, Slovenska filharmonija, Orkestar mađarskog radija, te u opernim kućama: Teatro Verdi Trieste, Mađarska državna opera Budimpešta, Praška državna opera, Teatro lirico Pergolesi, te Opera Lyra Ottawa. Od 2004. – 2009., nakon velikog uspjeha s Verdijevim Macbethom redovito je surađivao s Operom na Rajni u Dusseldorfu kao gost dirigent, izvodeći široki repertoar od Otmice u saraju do Triptiha ili La Wally. Od 2013. – 2014. godine bio je glazbeni direktor, a 2015. – 2017. intendant Dubrovačkih ljetnih igara. Tijekom tog perioda uspjelo mu je podići prihode festivala za 25%, te vratiti fokus publike i medija na festival uvodeći inventivne programe, pozivajući kako mlade, tako i poznate zrele umjetnike, te uprizorujući dramske i glazbene izvedbe usred drevnog grada, katkad i protiv volje vlasnika tamošnjih restorana i prodavaonica. Godine 2005. skrenuo je na sebe pažnju europskih medija dirigiranjem premijere Tristana i Izolde u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ova je produkcija bila ujedno kulminacija njegovog mandata (2002.-2005.) kao intendanta te operne kuće. Kroz taj period on je intenzivirao rad svih ansambala do, u Hrvatskoj, nezabilježenog intenziteta, osuvremenio repertoar i otvorio ga prema drugim žanrovima, te uveo HNK Zagreb u najvažnije europske operne udruge (Opera Europe, Central and Eastern Opera). Kao profesor-dirigent uspio je potaknuti zajedno s dekanom Janjaninom izvedbe velikih glazbeno-scenskih djela u produkciji umjetničkih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu na sceni Velike dvorane Lisinski i Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koje i mahom vodi tijekom proteklih 14 godina. Od brojnih uspješnica, za koje se tražila karta više, valja navesti Carmen i Animal Farm, nastale u autorskoj simbiozi s istaknutim hrvatskim redateljem Krešimirom Dolenčićem. Dobitnik je brojnih inozemnih i domaćih nagrada za kompoziciju i dirigiranje, kao što su: dr. E. Vogel, Tolosa 93, Janaček, ili hrvatske nagrade Šulek, Slavenski (pet puta), HAZU (dva puta), Trnina i Papandopulo (dva puta).

Mirna Sabljar rođena je u Đakovu 14. kolovoza 1976. godine. Gimnazijsko obrazovanje započela je u Gimnaziji A. G. Matoša u Đakovu, a nastavila u I. gimnaziji u Osijeku te je usporedo pohađala i Glazbenu školu Franje Kuhača u Osijeku. Diplomirala je klavir na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Tijekom i nakon studija stručno se usavršavala kod brojnih eminentnih pijanističkih pedagoga, primjerice kod Konstantina Bogina (Rusija), Noela Floresa (Austrija), Jasenke Horvat (London), Rubena Dalibaltayana (Zagreb), Đure Tikvice (Zagreb), Jakše Zlatara (Zagreb), Ljerke Čavić-Tomčik (Zagreb), Ide Virt (Slovenija), Ona Mitanija (Japan), Luigija Mostaccija (Italija), Laszla Baranyija (Mađarska). Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2019. godine stekla je akademski stupanj doktorice znanosti. Doktorski rad naziva Procjene nastavnika glasovira o kompetencijama potrebnima za poučavanje sviranja glasovira u glazbenim školama prvi je znanstveni doktorat napisan u Republici Hrvatskoj iz područja pedagogije sviranja klavira.

Od 2001. godine bila je zaposlena u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku kao nastavnica klavira i korepetitorica na puhačkom odjelu i odjelu solo pjevanja. S učenicima je sudjelovala  na tridesetak natjecanja u okviru kojih su njezini učenici ili učenici s kojima je surađivala na natjecanjima kao korepetitorica osvajali brojne nagrade, a nekolicina i s najvećim brojem bodova. Od 2008. godine zaposlena je na Umjetničkoj akademiji, danas Akademiji za umjetnost i kulturu pri Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Izvodi nastavu na kolegijima Klavir obligatno, Metodika nastave klavira i Pedagoška praksa. Sa studentima klavira također sudjeluje na međunarodnim natjecanjima, a svi koji su sudjelovali na natjecanjima osvajači su nagrada, najčešće prvih. Bavi se umjetničko-znanstvenim radom, a interes joj je usmjeren na područje metodike nastave klavira, obrazovanje nastavnika klavira kao i na povijest poučavanja sviranja. Izlagala je na međunarodnim znanstvenim konferencijama te bila pozvana predavačica na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autorica je znanstvenih radova o obrazovanju nastavnika klavira, o instrumentalnoj glazbenoj pedagogiji i temama vezanim uz povijest sviranja klavira u Hrvatskoj te povijesnim ličnostima koje su utjecale na razvoj glazbenog školstva i glazbene umjetnosti. Recenzentica je znanstvenih radova za međunarodne znanstvene časopise i konferencije. Recenzentica je knjige Metodika nastave klavira (J. Zlatar, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu), znanstvene monografije Giftedness as an Educational and Scientific Challenge (J. Herzog, Verlag Dr. Kovač, Hamburg) te notne zbirke Snježne bjeline (S. Đambić, Glazbena škola F. Kuhača Osijek). Glavna je urednica znanstvenog i stručnog časopisa Tonovi – časopis glazbenih i plesnih pedagoga.

U okviru projektnih aktivnosti u kojima sudjeluje bila je umjetnička voditeljica 9. glazbenih božićnih svečanosti Glazbos Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, sudjelovala je u Organizacijskom odboru 1. međunarodnog znanstvenog i umjetničkog simpozija o pedagogiji u umjetnosti. Aktivno je sudjelovala, kao članica Organizacijskog odbora, i u pokretanju i organiziranju pijanističkog natjecanja Damir Sekošan za mlade klaviriste koje se prvi put održalo u Glazbenoj školi Franje Kuhača u Osijeku 2022. godine. Sudjelovala je u radu 2. međunarodne studentske GREEN konferencije u lipnju 2022. godine kao članica Organizacijskog odbora te kao izlagačica sa studentima na temu Moć glazbe u promicanju zaštite okoliša i brige za mlade – primjer orkestra iz Paragvaja. Radeći na promociji glazbene umjetnosti i umjetnosti općenito, organizira i održava radionice sviranja klavira, sa studentima održava koncerte. Posljednjih je godina naglasak djelovanja i na promociji umjetnosti dostupnoj, potrebnoj i prilagođenoj svima pa je 2016. godine na Akademiji za umjetnost i kulturu pokrenula projekt koji se kontinuirano organizira svake godine: Obilježavanje Međunarodnog dana osoba s invaliditetom. Raznim umjetničkim događajima koje pripremaju profesori i studenti Akademije i partnerskih institucija, a koji su prilagođeni za praćenje osobama s invaliditetom ili djeci s teškoćama u razvoju, nastoji se ukazati na potrebu prilagođavanja umjetnosti osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju te potrebu njihova uključivanja u umjetnosti s ciljem iskazivanja vlastitih umjetničkih potencijala i oblikovanja kvalitetnijeg života. S istim idejama i uz želju za osobnim aktivitetom u znanosti i umjetnosti koji će pridonijeti boljem i pravednijem društvu, pokrenula je 2019. godine na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku i Međunarodnu umjetničku i znanstvenu konferenciju Osobe s invaliditetom u umjetnosti, znanosti, odgoju i obrazovanju. Konferencija je postala međunarodno priznato mjesto dijaloga umjetnika, znanstvenika, praktičara te stručnjaka raznih područja i razina odgoja i obrazovanja koji se bave pitanjima uključivanja osoba s invaliditetom u različita područja umjetnosti i znanosti. Ta se konferencija organizira u suorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te brojnih međunarodnih i domaćih sveučilišta. Mirna Sabljar je predsjednica Organizacijskog odbora i jedna od glavnih urednica zbornika radova s istoimene konferencije. Od 2019. godine članica je Stručnog savjeta Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Republike Hrvatske u tri mandatna razdoblja. Dugogodišnja je članica organizacijskih odbora Memorijala Darko Lukić, međunarodnog susreta mladih pijanista. Članica je Matice hrvatske.

Okrugli stol: Milko Kelemen, Svjetovi zvuka

Svoj obol Danima svoga slavnog sugrađanina Matica daje svih proteklih godina organizacijom različitih programa u vidu nakladništva, predstavljanja knjiga, tribina. Godine 1999. OMH u Slatini tiskao je knjigu Svjetovi zvuka koja govori o Kelemenovim radovima, a potom je 2002. godine objavljena knjiga Poruka pateru Kolbu kojom se Kelemen podsjetio i upoznao nas sa susretima s mnogim znamenitim umjetnicima i političarima tijekom svojih svjetskih putovanja.

Budući da su obje knjige ubrzo našle svoga čitatelja, prošle smo godine ponovo  tiskali knjigu Poruka pateru Kolbu, a ove pripremili Svjetove zvuka u digitalnom obliku. U bliskoj ćemo je budućnosti izdati u tiskanom obliku.

O Svjetovima zvuka govorit će vrsni poznavatelji Kelemenova stvaralaštva Mladen Tarbuk i Mirna Sabljar.

(mf; Izvor; Festivalski odbor DMK, MH Ogranak Slatina)