KULTURA I OBRAZOVANJE

XXVII. DMK – 13. listopada Ogranak Matice hrvatske u Slatini priprema Okrugli stol „Kelemen kao učitelj i pedagog“ u Zavičajnom muzeju Slatina

SRIJEDA, 13. listopada 2021., 18 sati, Zavičajni muzej Slatina

Nositelj programa: Ogranak Matice hrvatske u Slatini

                                                        Okrugli stol „Kelemen kao učitelj i pedagog“

Sudjeluju: Goran Končar i Berislav Šipuš

  Moderatorica: Sanda Vojković


Berislav Šipuš (Zagreb, 1958.) usporedno sa studijem povijesti umjetnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, studirao je i diplomirao kompoziciju (1987.) na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, u razredu prof. Stanka Horvata, a usavršavao se kod Gilberta Bosca u Udinama (1986.) te Françoisa-Bernarda Mâchea i Iannisa Xenakisa u Parizu (1987.). Dirigiranje je usavršavao kod V. Kranjčevića, Ž. Brkanovića, K. Šipuša i M. Horvata. Od 1979. do 1982. stalni je pijanist-korepetitor Baleta HNK u Zagrebu, od 1987. do 1989. nastavnik teorije glazbe na Glazbenom učilištu „Elly Bašić“ u Zagrebu, od 1988. do 1989. pijanist-korepetitor u Bermuda Civic Baletu, a 1989. producent u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Godine 1989. započinje suradnju s Teatrom alla Scala u Milanu, gdje je pijanist-korepetitor u Baletu (1989.-1999.), dirigent orkestra u produkcijama Baleta (1997.-1999.), pijanist-korepetitor i asistent dirigentima u Operi (1999.-2001.). Istodobno na Muzičkog akademiji u Zagrebu predaje teorijske predmete (1988.-1989.), djeluje kao docent na Odsjeku za kompoziciju i glazbenu teoriju (od 1998.), izvanredni je profesor (od 2005.), a zatim i redoviti profesor od 2009. godine. Ostavio je velik trag na Muzički biennale Zagreb, najprije kao producent (1987. i 1989.), a poslije kao njegov umjetnički direktor (od 1997. do 2011.). Bio je ravnatelj Zagrebačke filharmonije od 2001. do 2005. te umjetnički ravnatelj festivala Osorske glazbene večeri (od 2009. do 2011.) i predsjednik-volonter Hrvatske glazbene mladeži. Osnivač je i umjetnički voditelj (od 2001. do 2011.), a od 2011. počasni umjetnički voditelj Cantus Ansambla, koji je do sada praizveo više od 300 djela domaćih i inozemnih autora. Skladateljski opus Berislava Šipuša čini više od 50 skladbi različitih žanrova, za koje je dobio niz domaćih i inozemnih nagrada. Od prosinca 2011. obnašao je dužnost zamjenika ministrice kulture Republike Hrvatske, a od travnja 2015. do siječnja 2016. obnašao je dužnost ministra kulture.

Goran Končar jedan je od najistaknutijih hrvatskih violinista, studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Martina Barića i Josipa Klime, a magistrirao 1978. u razredu Leonida Kogana na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi. Usavršavao se kod Maxa Rostala u Bernu i Henryka Szerynga u Ženevi te potom kod Yfraha Neamana u Londonu čiji je asistent od 1981.- 83. na Guildhall School of Music.

Od 1988. profesor je na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Drži majstorske tečajeve u Madridu, Berlinu, Torinu, Milanu, Sidneyu, Tokyu, Pekingu, Stellenboschu i drugdje. Godine 2004. pokreće LAUS ljetnu akademiju u Dubrovniku zajedno s najvećim svjetskim violinističkim imenima (Zakhar Bron, Viktor Tretyakov, Dmitry Sitkovetsky, Leonid Sorokow).

Međunarodnu solističku karijeru započeo je 1982. gostujući u većini europskih zemalja, SAD-u, Japanu, Koreji i Izraelu.

Od 1984. do 1994. bio je koncertni majstor Royal Philharmonic Orchestra u Londonu, Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije i Zagrebačke filharmonije. Koncertirao je s uglednim orkestrima i dirigentima diljem svijeta.

Dobitnik je prvih i posebnih nagrada na državnim natjecanjima u zemlji, nagrade Glazbeni život u Moskvi (1980.) za izvedbu Koncerta za violinu i orkestar Dmitrija Šostakoviča, prve nagrade na Međunarodnom natjecanju u Bratislavi (1984.) te drugih visokih priznanja. U popisu nagrada osobito se ističe Nagrada Vladimir Nazor (2006.).

U svojoj solističkoj i pedagoškoj praksi posebno je posvećen interpretacijama djela Johanna Sebastiana Bacha (Solo sonate i partite), a zatim repertoaru koji je radio s Maxom Rostalom (W.A.Mozart te francuski repertoar – M. Ravel, C. Debussy i C. Franck), Yfrahom Neamanom (J. S. Bach, M. Bruch, E. Bloch, F. Mendelssohn) te Leonidom Koganom (ruska literatura – P.I.Čajkovski, A. Glazunov, A. Hačaturjan, S. Prokofjev te D. Šostakovič za izvedbu kojega je bio prvi stranac koji je osvojio rusku nagradu).

Posebnu pozornost posvećuje izvedbi klasika 20. stoljeća (B. Bartok, B. Martinu, S. Gubajdulina, A. Nilsson, K. Goldmark) te suvremenim djelima zbog čega mu niz skladatelja posvećuje kompozicije (Boris Papandopulo, Milko Kelemen, Giuseppe Gavazza, D. Holloway, Ivo Malec).

Prvu mu je ploču izdao EMI 1984. u Londonu, a snima za BBC, CBS, France Musique, HRT te druge radijske i televizijske postaje. Croatia Records je objavila jednu od rijetkih integralnih izvedbi solo violinskih sonata Eugène Ysaÿea.

Od 1987. do 2012. vodi Zagrebački kvartet te punih četvrt stoljeća svoje umijeće i umjetnost ugrađuje u postojanje ovog najdugovječnijega ne samo hrvatskog već i europskog komornog sastava.

U svom profesionalnom djelovanju posebnu pažnju posvećuje proučavanju zvuka povijesnih instrumenata kao i osvještavanju vrijednosti tonskog drveta iz Hrvatske i Bosne od kojeg su izrađivani najvredniji instrumenti.

Sanda Vojković muzikologinja i povjesničarka umjetnosti (1963). Diplomirala je na Muzičkoj akademiji te na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radila je u Hrvatskoj glazbenoj mladeži, Muzičkom biennalu, Ministarstvu kulture, Koncertnoj direkciji Zagreb i nakladničkoj kući Cantus. Od 2006. godine na HRT-u je pomoćnica ravnatelja za program Glazbene proizvodnje te ravnateljica Glazbene proizvodnje (2010. –2012.). Posebno se posvećuje izvedbi, snimanju i promociji hrvatske glazbene baštine, suvremenih skladbi te mladih izvođača. Realizirala je projekt Europske komisije u suradnji Francuske, Italije, Češke i Hrvatske Humanizam na granicama Europe, kao jedini glazbeni projekt u kojem je sudjelovao ansambl HRT-a. Od 2013. je savjetnik-mentor na HRT-u. Pokrenula je Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo u suradnji HRT-a i Instituta hrvatske glazbe. Urednica je više od 50 diskografskih izdanja te više monografija; osobito je zaslužna za izdavanje monografija Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije: osam desetljeća i Tamburaški orkestar Hrvatske radiotelevizije: sedam desetljeća.

Sadržaj

O Milku Kelemenu, skladatelju, dirigentu, promotoru nove glazbe i organizatoru, već  se desetljećima sluša, istražuje, razgovara, piše. Na ovom okruglom stolu razgovarat će se o njegovoj pedagoškoj djelatnosti te ga predstaviti ne samo kao profesora kompozicije koju je predavao studentima diljem svijeta već kao učitelja glazbe svima nama koji smo odrasli i živjeli uz Kelemena, MBZ i suvremenu glazbu.
(mf/Izvor: Festivalski odbor DMK)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Možda će vas zanimati i ...

Back to top button
Wordpress Content Copy blocker plugin by JaspreetChahal.org