„Vretenac“ o govornim teškoćama u djece predškolske i osnovnoškolske dobi
U prostorijama posebnih odjela Osnovne škole Eugena Kumičića u Slatini, a u povodu Europskog dana logopeda, te u organizaciji Udruge osoba s intelektualnim teškoćama Vretenac, Slatina, jučer je održano prigodno predavanje na temu „Govorne teškoće djece predškolske i školske dobi“.
Predavačice su bile profesorica defektologije i logoped Jasna Radojčić i magistrica logopedije Tatjana Žnidarec.
Kako i priliči, na samom početku prisutne je pozdravila predsjednica Udruge Patricija Karaman koja je među ostalim istaknula da je ove godine, uz provođenje stalnih aktivnosti, Udruga Vretenac naglasak stavila na provođenje edukacija, predavanja i radionica namijenjenih široj lokalnoj zajednici s ciljem informiranja i osvješćivanja potreba djece s teškoćama u razvoju i osoba s intelektualnim teškoćama.
Profesorica Radojčić, prisutne roditelje, te predstavnike vrtića i osnovnih škola upoznala je s nekima od tema predavanja: jezik, govor, komunikacija; faze pred jezičnog razdoblja; jezični poremećaji, govorni/artikulacijski poremećaji, fonološki poremećaji, posebne jezične teškoće, jezično govorne igre koje potiču predčitalačke vještine te poticanje jezično govornog razvoja.
Magistrica logopedije Tatjana Žnidarec prisutnima je prezentirala metode i aplikacije za poticanje predvještina čitanja i pisanja. Govorila je i o slijedećim temama: ICT – ACC aplikacije; uloga roditelja u razvoju govora djeteta; mucanje; dječja govorna aprakcija; komunikacijski poremećaji; pragmatički (socijalni) komunikacijski poremećaji, te poremećaji iz autističnog spektra.
„Nikada nije bilo više onih (u Hrvatskoj) koji su trebali pomoć logopeda, nego što je to u današnje vrijeme“, naglasila je profesorica defektologije i logoped Jasna Radojčić.
Profesorica i defektologinja Radojčić, razloge pronalazi upravo u današnjem modernom vremenu kada ubrzano živimo i kada roditelji sve manje pričaju sa svojom djecom koja jednako tako sve više vremena provode uz tehnologiju modernoga doba. Također dodaje da je jedan od razloga i taj što se na drugačiji način hranimo nego nekada ali i jedemo puno drugačiju, manje zdravu hranu.
„Za razvoj dječjeg govora nisu odgovorni samo roditelji, već i ostale osobe koje sudjeluju u njihovu odgoju i s kojima provode velik dio dana poput odgajatelja. Govorno-jezični razvoj je složen proces te je važno da osobe koje sudjeluju u njegovom razvoju budu pravilni govorni uzori. Trebaju obratiti pozornost na ono što djeca im djeca govore te ih pažljivo slušati.
Roditelji bi slobodno vrijeme s djecom trebali iskoristiti kvalitetno. Trebaju što više razgovarati s djecom, pustiti djecu da završe ono što su htjeli reći, ne prekidati ih i ispravljati, prilikom obavljanja radnji s djecom iste opisivati,postavljati poticajna pitanja te često pričati priče, pjevati pjesmice i brojalice.“, dodaje među ostalim Radojčić.
Sve veći problem predstavlja nedovoljan broj logopeda u Hrvatskoj, pa se na Europski dan logopeda skreće pažnja kako je potrebno poduzeti mjere koje će omogućiti obrazovanje i zapošljavanje većeg broja logopeda u obrazovnom i zdravstvenom sustavu te sustavu socijalne skrbi.
Logopedi su stručnjaci koji se bave svim oblicima narušene komunikacije jezika i govora, kod svih dobnih skupina, od rođenja djeteta do najstarije životne dobi. Radi se o stečenim, razvojnim ili neurodegenerativnim poremećajima koji za posljedicu imaju teškoću u komunikaciji, jeziku i govoru.
Okupljeni u prostorijama posebnih odjela OŠ Eugena Kumičića nisu samo slušali predavanje, nego i sudjelovali u njemu svojim sugestijama, primjerima i pitanjima, došašvši do nekih novih zaključaka i ideja.
(tks/Foto: Tea Kiš Slačanac)
