Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina održala svoju redovnu godišnju skupštinu
Udruga ratnih veterana Hrvatski domobran Slatina jučer je u Hrvatskom domu u Slatini održala svoju redovnu godišnju skupštinu.
Nakon hrvatske himne u izvedbi Dražena Nemeta na trubi i odavanja počasti prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i svim poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskog i II. svjetskog rata te preminulim članovima udruge, nazočne članove i uvažene goste pozdravio je predsjednik Hrvatskog domobrana Ivan Levar.
Potom je riječ prepustio Danku Patajcu, predsjedniku izabranog radnog predsjedništva u kojem su se uz njega našli Stjepan Krahulec i Snježana Medved.
Uslijedilo je iznošenje pojedinačnih izvješća koja su u konačnici jednoglasno prihvaćena. Tako je nakon izvješća Verifikacijske komisije koja je utvrdila prisutnost 39 od ukupno 61 člana udruge i iznošenja Poslovnika o radu, izvješće o radu tijekom 2021. godine podnio predsjednik Ivan Levar, kao i plan rada i financijski plan za 2022. godinu nakon prošlogodišnjeg financijskog i izvješća Nadzornog odbora.
Levar je tom prigodom istaknuo kako je pandemija Covid-19 obilježila rad udruge tijekom 2021. godine te je također, kao i godinu ranije bio skromniji aktivnostima tako da su organizirana samo dva putovanja i to tragovima križnog puta od Slatine do Požege, te hodočašće u Osijek, Vukovar i Đakovo.
Osim toga uspjeli su obići spomen obilježja u Voćinu, Slatinskom Drenovcu, Slatini, Čađavici i Bakiću, te misnim slavljem u Crkvi sv. Josipa u Slatini i paljenjem lampiona kod Križa mučenika na gradskom groblju obilježiti obljetnicu „Krvavog slatinskog Uskrsa“, što su učinili i ove godine polaganjem vijenca i paljenjem svijeća neposredno prije početka ove skupštine.
Obilježili su između ostalih i Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih režima te prisustvovali komemoracijama žrtvama Crnog potoka i Slatinskog Drenovca. Prošle su se godine oprostili od četiri svoja člana, Mire Pelikan, Ive Obadića, Cecilije Dunković i Metije Kormana, stoga je Levar naglasio kako će jedan od primarnih ciljeva u 2022. godini biti rad na promidžbi udruge i učlanjivanju novih, mladih članova koji će nastaviti započeti istraživački rad i upravo 3. izdanje Spomenara hrvatskim žrtvama bit će im polazna točka za daljnje djelovanje.
Uz planirana putovanja i odavanja počasti na mjestima stradanja hrvatskog naroda, te sudjelovanja na svim obilježavanjima značajnih datuma, kako u Slatini, tako i šire, 2022. godinu obilježit će organizacija proslave 30. obljetnice rada Hrvatskog domobrana u Slatini krajem godine, a ono što će i ovoga puta izostati je komemoracija u Bleiburgu zbog aktualnih epidemioloških mjera u Austriji.
Podršku radu udruge došli su dati predstavnici nekoliko braniteljskih udruga. Tako se prvi za riječ javio Miroslav Gazda dopredsjednik orahovačkog Hrvatskog domobrana ujedno i ugledni autor nekoliko knjiga o stradanjima hrvatskog naroda. I ovom je prigodom došavši u svoju rodnu Slatinu istaknuo izuzetnu suradnju između slatinske i orahovačke udruge čijim se naporima u gotovo svakodnevnoj komunikaciji već desetljećima otkrivaju „jame jazovke“ na području Slavonije. Ovaj neumorni istraživač proveo je nazočne povijesnim uspomenama posebno se osvrnuvši na podatke vezane uz Slatinski Drenovac u kojemu je na početku istraživanja pronađena jama s 500 žrtava, hrvatskih vojnika i civila. Neumornim radom i novim istraživanjima broj ubijenih i nestalih Hrvata s područja Virovitice, Slatine i Orahovice zabilježen je u knjizi Spomenar hrvatskim žrtvama i iznosio je 5000. Do objave 2. izdanja otkriveno ih je još 1000, i, kako je istaknuo, nije se smjelo stati dok god ima onih koji mogu posvjedočiti onome o čemu se šutjelo 80 godina.
Tako je došao do novog 751-og imena i prezimena onih za koje se nije, ali i nije smjelo znati, a koja su upisana u 3. izdanju knjige Spomenar hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije 1941.-1945. i 1991.-1995. godina.
Ova knjiga, iako spremna, nije još ugledala svjetlo dana zbog nedostatka financijskih sredstava. Uz nadu da će se taj problem uskoro riješiti na kraju se prisjetio i Mire Pelikan koja je sebe dala u zajedničkom radu na knjizi Krvavi slatinski Uskrs koja također govori o činjenicama o kojima se tada, a ni puno godina kasnije nije smjelo „pisnuti“, s preko 370 poimence upisanih stradalih vojnika i civila 4. i 5. travnja 1944.
Te njegove napore pozdravili su i ostali gosti skupštine, Marko Krznarić predsjednik Udruge Hrvatski domobran Osijek, Tomo Grahovac predsjednik Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja Domovinskog rata Slatina-Orahovica, Željko Tomić predsjednik našičkog Hrvatskog Domobrana, te zamjenik gradonačelnika Grada Slatine Ilija Nikolić.
Navedeni gosti pozdravili su i dugogodišnji predani rad Udruge Hrvatski domobran koji se temelji na očuvanju sjećanja na nevine hrvatske žrtve 2. svjetskog rata i poraća kao i Domovinskog rata istaknuvši daljnju potporu i zajedničku suradnju.
Zamjenik gradonačelnika Ilija Nikolić naglasio je kako će Grad Slatina kroz natječaj o financiranju udruga pomoći rad slatinske Udruge Hrvatski domobran koja skrbi i vodi brigu o svim poginulim hrvatskim braniteljima i svim žrtvama kako ne bi ostale zaboravljene.
– Ako nije napisano i objavljeno, nije se ni dogodilo, stoga će Grad Slatina prema svojim mogućnostima pomoći izdavanje 3. izdanja knjige Spomenar hrvatskim žrtvama Virovitičko-podravske županije, te se nadam da će se isto tako uključiti i okolne općine te županija. Na taj način imali bi još jedan kvalitetan materijal koji svjedoči o dešavanjima na našim prostorima od 1941.-1945. i 1991.-1995. godine, – istaknuo je dogradonačelnik Nikolić.
Uz već spomenute goste skupštinu su svojim dolaskom uveličali i Vlado Međumurac predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Grada Slatine, Ivo Tubanović predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika Osječko-baranjske županije i Pero Šola predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga „Jazovka“ krilo Đakovo.
Na kraju se predsjednik Levar svima zahvalio na potpori i lijepim željama.
– Nadam se da ćemo ovogodišnji plan rada uspjeti realizirati kako smo planirali. To nije zbog nas, to nije za nas, to je za one koji će tek doći, da ostane negdje zapisano i onima koji će dalje nastaviti istraživanje jer ova priča na žalost nema kraja. Još uvijek ima žrtava i iz II. svjetskog ali i Domovinskog rata koje se nisu pronašle, to je žalosno, ali istinito. Stoga se molimo Bogu da se ta priča završi i da svi mogu svoje heroje dostojanstveno sahraniti, – zaključio je Levar čestitavši svima nazočnima blagoslovljen Uskrs.
(mf/Foto: Mihaela Feldi)
