U ŠUMARIJI SLATINA – Prekinuta sječa, provode samo održavanje i njegu
Hrvatske šume, javno poduzeće koje skrbi o šumskom bogatstvu, od 1. siječnja 2019. godine čini 17 podružnica, jer toga dana službeno je počela s radom najmlađa, Uprava šuma Podružnica Slatina, radi što uspješnijeg i kvalitetnijeg upravljanja šumama i šumskim zemljištem na području Virovitičko-podravske županije. Ta je županija izrazito bogata šumama i šumskim zemljištem koje čini 32 posto njezine ukupne površine, odnosno oko 70 tisuća hektara. Čak 96 posto šuma u državnom je vlasništvu, što je pretpostavka razvoja drvno-prerađivačke industrije kao najsnažnijeg izvoznog dijela gospodarstva VPŽ-a, premda je neprocjenjiva važnost šuma na brojnim područjima – od ekologije, gospodarstva i turizma, do sporta, rekreacije i zdravlja.
Uprava šuma Podružnica Slatina sastoji se od sedam šumarija (Čačinci, Ćeralije, Pitomača, Slatina, Suhopolje, Virovitica, Voćin), od kojih je Šumarija Slatina među najvećima. Ima 64 zaposlena radnika među kojima sedam diplomiranih inženjera šumarstva i 19 šumarskih tehničara, dok su ostali šumski radnici i sjekači. Slatinska Šumarija gospodari s približno 7500 hektara šuma i šumskog zemljišta u državnom vlasništvu, i približno 1300 hektara privatnog šumoposjeda u vlasništvu dobra “Nikolaus Peter grof Draskovich”, iz Velikog Bukovca, u Varaždinskoj županiji. To je tvrtka koju su osnovali nasljednici grofa Draškovića nakon što su dobili povrat imovine oduzete u komunističkom razdoblju, mahom šumskih površina na području sjeverne Hrvatske.
Dipl. ing. šumarstva Davor Dvojak, upravitelj Šumarije Slatina, kaže da je novi vlasnik prepoznao kvalitetu dotadašnjeg upravljanja, pa je odlučio da mu Šumarija Slatina i dalje vodi gospodarenje, na obostrano zadovoljstvo.
U nizinskim šumama od Novaka i Noskovaca, preko Miljevaca i Mikleuša, pa do Kozica, gdje se nalaze i privatni posjedi Draškovićevih nasljednika, prevladavaju hrast lužnjak, poljski jasen i obični grab. Najveće područje pod šumama nalazi se u Slatinskom prigorju, od Bistrice preko Mokrog brda do Četekovca i Čojluga.
– Dominira hrast kitnjak i obična bukva. U ovim šumama provodimo najviše radova na iskorištavanju i uzgajanju šuma. Riječ je o šumama koje su podjednake starosti i koje bi trebalo sve, u približno isto vrijeme, obnoviti i dovršno posjeći, jer su zrele i postigle su željene funkcije. Pokušat ćemo razdoblje obnove tih šuma što je više moguće prolongirati, no ne smijemo dopustiti propadanje prezrele drvne mase – kaže Dvojak.
Ljudi koji malo znaju o šumarstvu često svaku sječu šuma nazivaju devastacijom, pa Dvojak kaže da se kod nas svatko smatra kompetentnim kritizirati šumare.
– Šumarstvo je biotehnička disciplina koja se temelji na znanstvenim saznanjima. Da samo siječemo šume i ništa drugo ne poduzimamo, kao što neki misle, šuma bi odavno nestala. Ključnu ulogu u očuvanju vrijednih šuma daje upravo šumarska struka, pa se, zahvaljujući dugogodišnjem stručnom gospodarenju šumama, primjerice na Velebitu, danas nalaze vrijedne šume koje čine nacionalni park. Ni jedna sječa ne provodi se bez pomnog promišljanja i obveznog pregleda šumarske inspekcije, a dovršna sječa provodi se tek kada je na površini već formirana nova generacija – kaže Dvojak.
Koronakriza utjecala je i na rad šumarija Podružnice Slatina.
Prije mjesec dana prekinuta je sva sječa namijenjena drvno-prerađivačkoj industriji, provode se samo nužni radovi prijeko potrebni za održavanje i njegu šuma.
(Petar Žarković, Glas Slavonije)
Zbog bioraznovrsnosti “podravska Amazona“ dio je Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je pod zaštitom UNESCO-a
