Tradicionalni običaji sopjanaskoga kraja: Podizanje majpana znak je proljeća, buđenja i rasta
SOPJE – U nekim našim krajevima zadržao se nekadašnji običaj podizanja visokog, okresanog drveta (majpana ili svibanjskog stabla), najčešće usred sela, čime se označava i slavi proljeće, buđenje prirode i novog života i rast svega živoga. Taj običaj osobito se njeguje u Češkoj, Njemačkoj i Austriji pa i naziv majpan dolazi od njemačkog Maibaum, a običaj još podržavaju i u susjednoj Sloveniji. Na vrhu se ostavlja mala krošnja, koja je redovito ukrašena trakama, ponekad u bojama nacionalnih simbola, a ponekad u svim bojama da bi bila što šarenija i veselija.
Udruga sportske rekreacije Sport za sve „Podravac“ u Sopju organizirala je pravu malu manifestaciju podizanja majpana. Sve mještane koji vole stare običaje i veselo društvo vodstvo udruge pozvalo je na dopremu i dizanje majpana. Okupljena vesela družina u nedjelju je u 15,30 sati krenula u Lužanjak, a nakon povratka s odabranim, posječenim i obrađenim majpanima uslijedilo je njihovo ukrašavanje i „kolektivno“ podizanje. U 19,30 sati započeo je večernji program, u kome su bili zastupljeni običaji sopjanskoga kraja „vatra, pucavke, prskalice i drugo“. Pjesme pučkog pjesnika Ivana Benaka o Sopju i tim običajima čitale su učenice Iva Mikić, Ana Rastija i Gabrijela Šipuš. Mnogi su se odazvali pozivu organizatora („grah s prilogom kuhamo mi, a kolače i piće prinesite vi“) pa su mještani Sopja doista primjereno proslavili praznik rada.
Organizatori podizanja majpana s barjakojm i bocom vina u Gornjem predrijeviu bili su Mjesni odbor, Dobrovoljno vatrogasno društvo i Konjička udruga Mijoljska potkova. I u tom selu u općini Sopje prazniok rada proslavljen je uz glazbu i prvosvibanjski grah. (P. Žarković – Glas Slavonije / Foto: Ž. Felbar)
