Slatinski gimnazijalci jedini iz Virovitičko-podravske županije na simuliranoj sjednici Hrvatskoga sabora

U Hrvatskom saboru jučer (20. travnja 2026.)  je održana 13. simulirana sjednica Hrvatskoga sabora za učenike srednjih škola. Na sjednici je sudjelovao 160 učenika-zastupnika iz 57 škole iz cijele Hrvatske, a među njima, jedini iz Virovitičko-podravske županije, sudjelovali su učenici Srednje škole Marka Marulića Slatina.
U ime Kluba zastupnika Srednje škole Marka Marulića Slatina za govornicom su nastupiti Karlo Martinović i Iva Lovčanin, dok se s replikama iz klupe javila Dora Bradić.
Mentor je učenicima profesor izvrsni savjetnik Zorislav Jelenčić.

Tema ovogodišnje simulirane sjednice bila je Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine. Sjednica je trajala gotovo pet sati, a ovo je već dvanaesti put da učenici ove slatinske škole sudjeluju na simuliranim sjednicama na kojima je dosad nastupilo 75 učenika.
Sjednicu je otvorio predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a učenici slatinske Srednje škole Marka Marulića dali su izjave za različite televizije te su citirani.

(mf; Izvor: SŠ M. Marulića Slatina, prof. Zorislav Jelenčić)

Sudjelovanje na 13. sjednici Hrvatskog sabora za mene je bilo ostvarenje dugogodišnje želje. Oduvijek me zanimalo kako sjednica zapravo funkcionira iz prve ruke, pa mi je iznimno drago što sam napokon dobila priliku i osobno sudjelovati. Poseban dojam na mene ostavila je i prilika da uživo poslušam govor predsjednika Sabora, Gordana Jandrokovića. Iako je cijeli dan padala jaka kiša, to ni u jednom trenutku nije moglo pokvariti moje raspoloženje. Energija je bila odlična, prvenstveno zato što je ekipa s kojom sam bila super i iznimno poticajna. Moram priznati da sam na samom početku osjećala veliku tremu, no onog trenutka kada su me prozvali da iznesem svoju repliku, sav strah je jednostavno nestao. Fokus na ono što želim reći nadvladao je nesigurnost, a posebno mi je drago što su me moji voljeni pratili i slušali preko prijenosa uživo. Bilo je to neprocjenjivo iskustvo koje ću dugo pamtiti! (Dora)

Ovogodišnja simulirana sjednica Sabora bila mi je najbolja do sada, što je odličan osjećaj s obzirom na to da mi je i zadnja. Tema je bila pogođena i jako zanimljiva, a iako je sve skupa bilo iscrpljujuće, vrijedilo je svakog trenutka. Jako sam zadovoljna svojim nastupom i našim timskim radom koji je stvarno bio na nivou. Posebno iskustvo bilo mi je snimanje za televiziju, što je bilo jako zanimljivo, mada moram priznati da mi se nimalo nije svidjelo koji su dio mog intervjua na kraju odlučili pustiti. Sve u svemu, sretna sam što sam sudjelovala i završila ovo poglavlje na takav način. (Iva)

Simulirana sjednica Hrvatskog sabora ove godine bila je posljednje natjecanje na koje sam se upustio u srednjoj školi. I mislim da je bilo odlično. Tema je bila zanimljiva i bliska. Cure i ja imali smo izvrsne govore koje smo održali puni samopouzdanja i duha. Hvala profesoru za sve ove godine rada na ovakvim natjecanjima i ostalim članovima ekipe. (Karlo)

Snimka cijela sjednice može se vidjeti na poveznici:

https://www.youtube.com/live/YNBN_Ek_gbQ

Govori i replike u ime Kluba zastupnika Srednje škole Marka Marulića Slatina:

Karlo Martinović

Poštovana predsjednice Hrvatskoga sabora, poštovane zastupnice i zastupnici, ja sam Karlo Martinović iz SŠ MM u Slatini – gradu u kojem je problematika današnjeg sastanka itekako uočljiva. Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. odgovor je na jedno od ključnih pitanja opstanka hrvatskoga društva – pitanje ljudi. Jer, bez njih nema ni gospodarstva, ni javnih sustava, ni regionalnog razvoja. Strategija ispravno dijagnosticira ključne probleme: dugogodišnju depopulaciju, iseljavanje mladih, starenje stanovništva te regionalne nejednakosti. Mladi bračni par u Zagrebu, unatoč visokim cijenama stanova, ima pristup vrtićima, fakultetima, velikom tržištu rada, javnom prijevozu, zdravstvenim ustanovama i raznolikim oblicima potpore. U manjim gradovima poput Slatine, s druge strane, često nema dovoljno radnih mjesta za visokoobrazovane mlade, nema dovoljno dostupnih vrtićkih mjesta, nema razvijenog tržišta najma ni dovoljno javnih sadržaja. Upravo zato demografska politika ne može biti samo politika poticanja rađanja. Ona mora biti politika stvaranja uvjeta za dostojanstven život u svim dijelovima Hrvatske. Zato smatram da Hrvatski sabor, sukladno članku 81. Ustava mora snažnije nadzirati provedbu Strategije kroz godišnja izvješća, mjerljive pokazatelje i javne rasprave. Moramo znati: koliko je novih vrtića otvoreno, koliko je mladih obitelji ostalo u manjim gradovima, koliko se povratnika vratilo, koliko je radnih mjesta otvoreno izvan Zagreba. Ako manjim sredinama ne ponudimo i poticajno, kulturno i intelektualno okruženje, najbolji i najkreativniji mladi ljudi neće se vraćati, bez obzira na subvencije i mjere. Postoji opasnost da provincija ostane ne samo demografski, nego i idejno i duhovno osiromašena – bez dovoljno stručnjaka, profesora, poduzetnika i kulturnih aktera koji čine društvo živim. Demografska revitalizacija zato ne smije biti samo materijalna politika, nego i politika stvaranja motivirajućeg okruženja u kojem mladi ljudi vide budućnost, profesionalni razvoj i smisao ostanka.

Iva Lovčanin

Raspravljajući o Strategiji demografske revitalizacije, moramo se suočiti s onim što se događa na terenu, a što trenutni dokumenti nedovoljno adresiraju. Pogledajmo našu Slavoniju. Situacija na terenu je kontradiktorna i neodrživa: tamo imamo na tisuće praznih kuća, dok istovremeno u gradovima poput Zagreba cijene nekretnina lete u nebo. Te kuće u Slavoniji ne zjape prazne zato što su loše, već zato što u njima nema tko živjeti jer nema posla. Problem je duboko strukturne naravi – većina tvrtki svoje sjedište ima u Zagrebu. Tamo se ostvaruje dobit, tamo se ubire porez i tamo se akumulira moć, dok regije iz kojih ti resursi često potječu ostaju na marginama.

Nužna nam je korjenita decentralizacija. I to ne samo na papiru. Čak i na županijskim razinama svjedočimo istom negativnom obrascu – sve se koncentrira isključivo u sjedištu županije, dok okolna mjesta i sela polako odumiru. Bez promjene tog modela, Strategija će ostati samo popis lijepih želja. Upravo zato demografska politika mora biti prvenstveno politika teritorijalne ravnoteže.

Stoga predlažemo jasne i konkretne nadogradnje Strategije koje trenutno nedostaju:

Prvo, porezna decentralizacija:  moramo omogućiti da se veći dio poreza ubire i ostaje tamo gdje se stvarna gospodarska aktivnost odvija, a ne isključivo tamo gdje je administrativno sjedište tvrtke u Zagrebu.

Drugo,  stambena politika kao demografski alat: to uključuje sustavnu obnovu spomenutih praznih i zapuštenih nekretnina u Slavoniji i manjim gradovima te njihovo stavljanje u funkciju kroz dugoročni najam ili otkup mladim obiteljima pod posebno povoljnim uvjetima.

Treće, Poticanje rada na daljinu i drugih oblika rada:  Fleksibilni oblici rada trebaju se sustavno poticati kako bi se omogućilo da ljudi žive u svojim domovima u Slavoniji, a rade za tvrtke sa sjedištem u velikim središtima ili inozemstvu, a da pritom ne budu profesionalno zakinuti.

Dakle, demografska revitalizacija ne smije ostati apstraktan cilj. Bez konkretne borbe protiv pretjerane centralizacije države i poreznog sustava, ovaj će dokument ostati samo još jedno slovo na papiru u Narodnim novinama. Naša je dužnost da to spriječimo i udahnemo život u sve dijelove Lijepe naše. Hvala lijepa.

Dora Bradić

Poštovani predsjedniče Sabora, kolegice i kolege zastupnici,

raspravljamo o Strategiji demografske revitalizacije u trenutku ozbiljnog pada stanovništva, iseljavanja mladih i starenja društva. Dobro je što Strategija prepoznaje povezanost tih problema, ali ključ je u konkretnim mjerama. Prvi cilj – potpora obiteljima i mladima – treba ojačati. Predlažem uvođenje demografskog testa za sve politike te konkretne mjere poput priuštivog stanovanja i fleksibilnog rada kao standarda. Nizak natalitet nije pitanje želje, nego nesigurnosti. Zato su nužni univerzalni dječji doplatak, dostupni vrtići i dulji rodiljni dopust. Kod mobilnosti, potrebno je više konkretnih rješenja – primjerice lokalni paketi za povratnike s poreznim olakšicama i potporama za obitelji, uz ozbiljniju integraciju stranih radnika. Ne smijemo zanemariti ni ruralna područja i starenje stanovništva, gdje su potrebni novi modeli podrške zajednici i bolja povezanost sa zdravstvenim sustavom. Zaključno, Strategija je dobar okvir, ali bez jasnih i provedivih mjera neće donijeti rezultate.