Predsjednik HOK-a Kratohvil posjetio Udruženje obrtnika Slatina: Sa terena do strateških promjena

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil boravio je u radnom posjetu Udruženju obrtnika Slatina, gdje je s predstavnicima lokalnog i županijskog obrtništva te gradskim vodstvom razgovarao o aktualnim zakonodavnim procesima, izazovima s kojima se obrtnici susreću u praksi te ulozi komorskog sustava u zastupanju interesa obrtništva.

Kratohvila i njegove najbliže suradnike su dočekali i ugostili predsjednik Udruženja obrtnika Slatina Zlatko Šomođi, predsjednik Županijske obrtničke komore Virovitičko-podravske županije Stjepan Kenjerić i potpredsjednica iste Ivana Vanjhal, potpredsjednik Udruženja obrtnika Slatina Ivo Bilić, tajnica Udruženja obrtnika Slatina Snježana Graovac, kao i gradonačelnik Slatine Tomo Tomić.

U uvodnom obraćanju predsjednik Udruženja obrtnika Slatina Zlatko Šomođi naglasio je važnost dolaska predsjednika Hrvatske obrtničke komore u Slatinu, istaknuvši kako su izravni susreti s vodstvom Komore prilika da se lokalni problemi i prijedlozi prenesu izravno onima koji sudjeluju u kreiranju zakonskih i strateških rješenja na nacionalnoj razini.

Obilazak udruženja kao temelj rada Komore

Predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil pojasnio je kako se njegov dolazak u Slatinu uklapa u sustavan obilazak županijskih komora i udruženja obrtnika diljem Hrvatske, praksu koju je Komora uvela prije tri godine.

„Problemi obrtnika nisu isti u svim dijelovima Hrvatske. Ono što muči obrtnike u Slavoniji često nije isto što i na Jadranu ili u Zagrebu. Zato smatram da je važno doći na teren, razgovarati licem u lice i vidjeti kako udruženja rade i s kakvim se izazovima susreću“, istaknuo je Kratohvil.

Naglasio je kako su udruženja obrtnika temelj cijelog komorskog sustava, zajedno s područnim komorama i Hrvatskom obrtničkom komorom kao krovnom institucijom, te da se upravo taj sustav branio tijekom izrade novog Zakona o obrtu.

Zakon o obrtu i očuvanje komorskog sustava

Središnja tema sastanka bio je novi Zakon o obrtu, oko kojeg su tijekom protekle godine vođeni intenzivni pregovori s Ministarstvom gospodarstva. Kratohvil je otvoreno govorio o pritiscima i prijedlozima koji su u pojedinim fazama išli u smjeru ukidanja udruženja ili područnih komora.

„Imali smo jasnu odluku Skupštine Hrvatske obrtničke komore – očuvati cijeli sustav. Udruženja su temelj, a područne komore imaju ključnu ulogu u obrazovanju, sajmovima i povezivanju obrtnika s Hrvatskom obrtničkom komorom“, rekao je Kratohvil.

Dodao je kako je Komora inzistirala na očuvanju komorskog doprinosa kao alata kojim se financira savjetodavna služba, zakonodavni angažman i stručne aktivnosti, ali i osigurava solidarnost prema manjim udruženjima u slučaju financijskih poteškoća.

Govoreći o stanju u obrtništvu, naveo je kako Hrvatska danas ima više od 134 tisuće obrtnika, uz godišnji rast od približno 10 posto, što je vidljivo i na području Virovitičko-podravske županije i Slatine.

Fiskalizacija 2, edukacije i uloga HOK-a kao servisa obrtnicima

Značajan dio izlaganja bio je posvećen fiskalizaciji 2, koja se provodi u okviru europskih projekata. Kratohvil je naglasio kako je Hrvatska obrtnička komora aktivno sudjelovala u razgovorima s Ministarstvom financija te uspjela ishoditi odgodu primjene i prijelazno razdoblje bez sankcija.

„Naš primarni posao je zaštititi obrtnike i pružiti im točne informacije. Zato smo organizirali webinare, edukacije i izravnu komunikaciju s ministarstvima. Dobivena je i pisana potvrda da u prijelaznom razdoblju neće biti kažnjavanja dok sustav ne proradi u punom opsegu“, naglasio je Kratohvil.

Istaknuo je i snažnu savjetodavnu ulogu Komore, navodeći kako je tijekom prošle godine odgovoreno na više od 7.000 upita obrtnika, dok je HOK sudjelovao u radu 19 radnih skupina za izradu zakona koji izravno utječu na obrtništvo.

Otvorena pitanja obrazovanja, naukovanja i prakse

U raspravi koja je uslijedila, predsjednik Županijske obrtničke komore VPŽ Stjepan Kenjerić otvorio je pitanje naukovanja i prakse, upozorivši na problem preuzimanja učenika od strane velikih sustava u završnim godinama školovanja, nakon što su obrtnici već odradili najveći dio obrazovnog procesa.

U tom je kontekstu otvoreno i pitanje majstorskih i pomoćničkih ispita, pri čemu je naglašeno da problem nije visina naknada, već nejednak i neujednačen sustav plaćanja članova ispitnih komisija. Naime, dio sudionika u tim procesima svoj posao obavlja volonterski, dok su drugi za isti ili sličan angažman plaćeni, što dugoročno stvara neravnopravnost i nezadovoljstvo u sustavu.

„Ne možemo očekivati da ljudi preuzimaju odgovornost, troše vrijeme i prenose znanje, a da sustav pritom nije jasno i pravedno uređen“, poručio je Kratohvil, dodavši kako će Komora inzistirati na sustavnom rješenju kroz nadležna ministarstva.

Suradnja s Gradom Slatinom i poziv na Obrtnički sajam

Na kraju susreta obratio se gradonačelnik Slatine Tomo Tomić, zahvalivši predsjedniku HOK-a na dolasku i iscrpnom izlaganju rada Komore.

„Vaš dolazak pokazuje da ova funkcija nije samo protokolarna, nego podrazumijeva stvaran rad, utjecaj na zakone i stalnu komunikaciju s obrtnicima na terenu“, istaknuo je Tomić.

Gradonačelnik je podsjetio na dobru suradnju Grada Slatine s obrtničkim institucijama te uputio poziv Daliboru Kratohvilu da i ove godine sudjeluje na Obrtničkom gospodarskom sajmu u Slatini, koji će se održati 3. svibnja, čime će se nastaviti tradicija zajedničke promocije lokalnog obrtništva.

Radni posjet predsjednika Hrvatske obrtničke komore zaključen je otvorenim razgovorom i razmjenom konkretnih prijedloga, uz zajedničku poruku da su izravni terenski susreti i dijalog s obrtnicima ključni za kvalitetne zakone i održiv razvoj hrvatskog obrtništva.

Damir Jukić