Okrugli stol „Milko Kelemen i Muzički biennale Zagreb” u Slatini

U Glazbenoj školi Milka Kelemena u Slatini u srijedu, 14. listopada 2026. godine, s početkom u 19:30 sati, održat će se okrugli stol pod nazivom „Milko Kelemen i Muzički biennale Zagreb”.
O Kelemenovu stvaralaštvu, njegovu značaju za hrvatsku glazbu te povezanosti s Muzičkim biennalom Zagreb govorit će prof. em. dr. sc. Ivo Josipović, znanstvenik, skladatelj i treći predsjednik Republike Hrvatske, te Sanda Vojković, muzikologinja i povjesničarka umjetnosti.
Okrugli stol prilika je za razgovor o umjetničkoj ostavštini Milka Kelemena, jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja i utemeljitelja Muzičkog biennala Zagreb, međunarodnog festivala suvremene glazbe koji je imao važnu ulogu u predstavljanju novih glazbenih pravaca i povezivanju hrvatske glazbene scene s međunarodnim umjetničkim krugovima.
Događanje će se održati u prostorima Glazbene škole Milka Kelemena u Slatini, a namijenjeno je svima zainteresiranima za glazbu, kulturu i hrvatsku umjetničku baštinu.
Okrugli stol i Matica hrvatska Ogranak Slatina
Svoj obol Danima Milka Kelemena Matica hrvatska Ogranak Slatina daje svih proteklih godina, od osnutka do danas, organizacijom različitih programa u vidu nakladništva, predstavljanja knjiga i tribina.
Za ovogodišnje DMK-a slatinska će Matica predstaviti publici drugi festival svoga slavnog sugrađanina – Muzički biennale Zagreb koji je osnovao upravo Kelemen, a prvi je put održan 1961. godine. Od tada pa sve do 1979. godine Kelemen je bio na čelu ovoga festivala koji se tijekom godina održavanja nastojao jednako posvetiti i klasičnoj glazbi 20. stoljeća i eksperimentalnoj glazbi obuhvaćajući raznovrsne glazbene forme od simfonija, komornih koncerata, opera, baleta, glazbenog teatra i multimedijalnih izvedbi. Kelemen je kasnije imenovan počasnim članom Muzičkog biennala.
Milka Kelemena i njegovu ulogu vezanu uz Muzički biennale Zagreb predstavit će eminentna imena, sudionici i vrhunski znalci ovoga festivala – Ivo Josipović i Sanda Vojković.
Skladatelj i treći hrvatski predsjednik Ivo Josipović rođen je 28. kolovoza 1957. u Zagrebu, Hrvatska. Diplomirao je i doktorirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uz pravo, diplomirao je i kompoziciju u klasi prof. Stanka Horvata na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Josipović je danas professor emeritus Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a dio svoga radnog vijeka paralelno je bio i nastavnik na Muzičkoj akademiji. Uz profesorsku i političku karijeru stvorio je zavidan skladateljski opus od sedamdesetak raznolikih skladbi u rasponu od minijatura, preko kantata i simfonija, sve do opere. Društveno je aktivan potpredsjednik Svjetske organizacije Muzičke omladine (1987. – 1999.) te glavni tajnik Hrvatskog društva skladatelja (1986. – 2000.).
Uspješno spajajući pravničku i glazbeničku ekspertizu, odlučno je doprinio stvaranju efikasnog i vrlo kvalitetnog sustava zaštite autorskih prava u Hrvatskoj. Tijekom deset festivalskih izdanja bio je direktor Muzičkog biennala Zagreb (1989. – 2007.), u okviru kojega je dvaput u Hrvatsku doveo Svjetske dane nove glazbe Međunarodnog društva za suvremenu glazbu. Potaknuo je osnivanje Cantus ansambla i tvrtke Cantus d.o.o., specijaliziranog nakladnika hrvatskih glazbenih djela te organizatora važnih glazbenih priredbi.
Za njegova predsjedničkog mandata Hrvatska je 2013. ušla u Europsku uniju. Nakon rata istaknuo se politikom pomirenja u regiji te zalaganjem za ljudska prava. U svom je mandatu kulturu, posebno hrvatsku glazbu, koristio kao važan element kulturne diplomacije. Njegove skladbe često se izvode u zemlji i inozemstvu te su izdane na preko trideset nosača zvuka. Više Josipovićevih skladbi dio su antologije hrvatske nove glazbe.
Najvažnija djela su mu simfonijska pjesma Epikurov vrt, hit-skladba Samba da camera, koja je do danas zaživjela u nekoliko verzija, najčešće za 13 gudača ili gudački orkestar, Drmeš za Pendereckog za tamburaški orkestar (snimljen i izveden i u verziji za 8 gitara), klavirske skladbe koje su danas dio standardnog pijanističkog repertoara (Diabolezza, Igra staklenih perli te Jubilus), Pater Perotinus Millenium Celebrat za simfonijski orkestar te koncert za tubu i orkestar, Tuba ludens. Kruna njegova stvaralaštva je dugo pripremana opera Lennon na libreto Marine Biti, praizvedena na Muzičkom biennalu Zagreb 2023., snimljena na multimedijalnom izdanju tvrtke Croatia Records. Za svoj umjetnički rad i mirotvornu politiku dobio je brojne nagrade i priznanja, uključivši odličja i počasne doktorate više stranih država.
Sanda Vojković, muzikologinja i povjesničarka umjetnosti, diplomirala je 1987. muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Profesionalno djelovanje od početka usmjerava prema glazbenoj produkciji, suvremenom stvaralaštvu, nakladništvu i promociji hrvatske glazbe.
Posebno mjesto u njezinu profesionalnom radu zauzima Muzički biennale Zagreb, međunarodni festival suvremene glazbe koji je utemeljio Milko Kelemen. Od 1991. do 1995. djelovala je kao producentica MBZ-a, a od 1999. do 2005. kao direktorica produkcije festivala. U tom je razdoblju bila intenzivno uključena u realizaciju zahtjevnih međunarodnih festivalskih programa, suradnju sa skladateljima, dirigentima, ansamblima i umjetničkim institucijama te predstavljanje najnovijih tendencija suvremenoga glazbenog stvaralaštva hrvatskoj publici. Rad na Biennalu omogućio joj je i neposrednu suradnju s Milkom Kelemenom, čija je ideja otvorenog, međunarodno usmjerenog festivala suvremene glazbe snažno obilježila ne samo MBZ nego i njezin daljnji profesionalni odnos prema novoj glazbi i hrvatskom skladateljskom stvaralaštvu.
S Hrvatskim društvom skladatelja surađuje od 1990., najprije na organizaciji koncerata i tribina, potom kao suradnica i članica uredništva časopisa Cantus. Od 2000. do 2006. bila je direktorica nakladničke kuće Cantus d.o.o., u kojoj razvija sustavnu promociju hrvatskih autora kroz notna, diskografska i knjižna izdanja. Pokrenula je diskografsku ediciju Hrvatski suvremeni skladatelji, koncertni ciklus autorskih večeri te niz projekata usmjerenih na očuvanje i prezentaciju hrvatske glazbene baštine. Godine 2001. inicirala je osnivanje Ansambla Cantus, s ciljem izvedbe i trajnog snimanja novih djela hrvatskih skladatelja.
Od 2006. djeluje u Glazbenoj proizvodnji Hrvatske radiotelevizije, najprije kao pomoćnica ravnatelja za program, a od 2010. do 2012. kao ravnateljica, s posebnim naglaskom na hrvatsku glazbenu baštinu, suvremeno stvaralaštvo i afirmaciju mladih izvođača. Godine 2013. pokreće Hrvatsko natjecanje mladih glazbenih umjetnika Papandopulo, a od 2018. članica je međunarodnog žirija International Classical Music Awards (ICMA). Godine 2019. osniva nezavisnu izdavačku kuću Vox Primus (Prvi glas d.o.o.), posvećenu vrijednom i rijetko dostupnom repertoaru te predstavljanju istaknutih mladih hrvatskih umjetnika.
Autorica je glazbenih dokumentarnih filmova te urednica brojnih diskografskih, audiovizualnih i knjižnih izdanja. U središtu njezina dugogodišnjeg djelovanja ostaju suvremena glazba, hrvatsko skladateljsko stvaralaštvo te povezivanje skladatelja, izvođača i publike, područja kojima je značajan dio profesionalnog iskustva oblikovan upravo kroz Muzički biennale Zagreb i suradnju s Milkom Kelemenom.
(mk, mf)




