Mjesec hrvatske knjige u slatinskoj knjižnici otvoren književnim susretom s Markom Gregurom
U Hrvatskoj je jučer, 15. listopada, počelo obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige, manifestacije kojom se svake godine promiče čitanje i ljubav prema knjigama. Ovogodišnje izdanje, pod sloganom „Odabrali knjižničari“, posvećeno je upravo onima koji knjige svakodnevno povezuju s ljudima – knjižničarima.
U Slatini je program Mjeseca knjige otvoren književnim susretom s Markom Gregurom, nagrađivanim koprivničkim piscem, pjesnikom i urednikom, koji je publici u Gradskoj knjižnici Viktora Žmegača Slatina predstavio svoj književni opus i najnoviji roman Ekspozicija tame.
U ugodnoj i opuštenoj atmosferi, Gregur je s brojnim posjetiteljima razgovarao o pisanju, inspiraciji, ulozi književnosti danas i čitateljskim reakcijama. Susret je vodila ravnateljica Sanja Pajnić, koja je na početku podsjetila kako slatinska knjižnica odnedavno nosi novo ime – Gradska knjižnica Viktora Žmegača Slatina, u čast istaknutog hrvatskog znanstvenika i književnika.
Gregur, autor sedam knjiga među kojima su zbirke poezije, kratke priče i romani Kak je zgorel presvetli Trombetassicz, Mogla bi se zvati Leda, Vošicki, Šalaporte i najnovijeg, Ekspozicija tame, otkrio je publici da piše kako bi sačuvao ono što ne želi da padne u zaborav.
– Mislim da sam postao pisac zato da sačuvam stvari od zaborava. Uvijek sam bio onaj koji čuva pisma i fotografije, pamti imena predaka, pa sam odlučio sačuvati i svoju Koprivnicu koja je u svim mojim prozama – rekao je autor te istaknuo kako je rad na romanu zahtjevan posao za koji mu u prosjeku treba oko dvije godine, a podrazumijeva istraživanje dokumentacije, podataka i građe na temelju koje će odabrati što će ostati kao činjenica u određenom djelu, a na čemu će raditi novu, imaginarnu priču i likove.
Poseban naglasak večeri bio je upravo na njegovu najnovijem romanu Ekspozicija tame, smještenom u imaginarno podravsko selo Viro, u kojem slijepi dječak iz siromašne obitelji traga za svjetlom – doslovno i simbolično. Kritika roman opisuje kao povijesno-filozofsku priču o identitetu, strahu i želji za pripadanjem.
Koprivnički pisac za svoj je književni rad dobio više nagrada, među kojima Nagradu Vladimir Nazor i nagradu Fric (za roman Vošicki) kao i nagrade Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina starosti iz Republike Hrvatske, romani su mu snimljeni kao zvučne knjige, dramatizirani za Hrvatski radio i prevedeni (ili se prevode) na njemački, talijanski, makedonski i slovenski. Dobitnik je Medalje Grada Koprivnice za osobit doprinos književnosti. Urednik je književnog časopisa Artikulacije, tajnik Hrvatskog društva dramskih umjetnika te pokretač i predsjednik nekoliko književnih festivala.
Književni susret održan je u sklopu programa razvoja publike u kulturi „Dobrodošlica kulturi“, koji sufinancira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
(Tekst i foto: Nikolina Mažar)
