NASLOVNICAOD SVEGA POMALOOPĆINE

JEDINSTVENI HRAST U NOSKOVCIMA – Stablo koje još odolijeva vremenu i broji stoljeća

Star je oko 350 godina, možda i više, ali mu je deblo iznutra šuplje

NOSKOVCI – Kad smo prije točno deset godina u Noskovcima, u općini Čađavica, naišli na njega, tada 70-godišnjeg “gastarbajtera” u Zagrebu, Marko Veriga bio je pravi sugovornik o hrastu koji broji stoljeća ispred kuće u Noskovcima u kojoj je rođen i u koju se sjetno vraćao svako ljeto. Doznali smo tada da je još njegov djed zapamtio taj hrast u stanju i veličini kakve je bio kad smo razgovarali. A danas, ispred lijepo uređene kuće za odmor u dvorištu prepunom cvijeća, gotovo na istome mjestu kao i prije deset godina, Marko Veriga provodi svoje ljetne dane. Još uvijek sa suprugom dolazi iz Zagreba, pa pola godine provedu u metropoli, a pola u njihovu slavonskom raju. Kaže, u Zagrebu je kod kuće, a u Noskovcima je doma.

Oko hrasta pokošena je trava i može se prići drvetu, a desetak metara dalje nogometno igralište na prvi pogled odaje istinu da u selu više nema tko igrati nogomet. Danas oko toga velikog stabla kao seoske znamenitosti predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Tomislav Horvat o svom trošku povremeno uredi okoliš, a samo još vidljiva ograda upućuje da je tu nekad bilo nogometno igralište. Deset prošlih godina nije noskovačkog drvenog diva postaralo, ni poružnilo, on odolijeva meteorološkom i kronološkom vremenu kao da sve to prolazi pokraj njega i ne tiče ga se. Neki mještani, međutim, kažu da je to samo vanjska slika. Oni ne znaju mnogo o znamenitom hrastu, ali svi će vas uputiti na Tomislava Mađarevića, čovjeka kojega je distrofija prikovala za invalidska kolica pa je mnoge sate posvetio proučavanju svoga zavičaja. A on kaže da je hrast sigurno star oko 350 godina, možda i više, ali da mu je deblo šuplje i da postoji mogućnost da se sruši od starosti, ili da ga sruši vjetar, koji u slavonskoj ravnici sve češće poprima olujnu jačinu. Neke suhe grane već su otpale, među njima i jedna velika na samom vrhu stabla, ali u velikoj i razgranatoj krošnji to se ne vidi, jer hrast se uvijek iznova obnavlja. Drugi kažu – trajat će on još. Noskovački ponos i slikarski motiv samoukog mjesnog slikara Jože Breberića posljednji je ostatak velike hrastove šume koja se nekad nalazila na jugozapadnoj strani sela. Sredinom prošlog stoljeća na početku sela ostalo je još samo pet hrastovih stabala, a danas se tu još uvijek ponosno izdiže samo jedno, najveće i najstarije, koje je odoljelo brojnim olujnim nevremenima i udarima groma. Tako je na zapadnoj strani sela, a znatno je drukčija slika na suprotnoj, istočnoj strani, gdje se Noskovci dodiruju s Noskovačkom Dubravom. Tu je smještena Dravska priča, Informativno-edukativni centar Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije, okružen perivojem koji je od 1969. zaštićeni spomenik prirode. Zahvaljujući EU projektu Tri rijeke = Jedan cilj, zapušteni perivoj je obnovljen i u njemu se danas nalazi 27 vrsta drveća i grmlja te nosi status spomenika parkovne arhitekture.

Unatoč ljepotama i znamenitostima

Unatoč ljepotama i znamenitostima Noskovci demografski dijele sudbinu cijele Slavonije. Prije stotinjak godina u tom je selu živjelo 800 ljudi, godine 2001. bilo ih je 237, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine samo 195. Mladi odlaze u veće sredine, a prosječna dob sela neprekidno se podiže. Ipak, općinske vlasti u Čađavici nastoje, u skladu sa svojim ovlastima i mogućnostima, učiniti sve da život i u Noskovcima učine kvalitetnijim i usporedivim s onim u drugim, mnogo većim i naseljenijim, sredinama. Trenutačno se rekonstruira zgrada mjesnog doma, u kojoj će biti suvremeno uređene i opremljene dvije učionice područne škole za mališane iz Noskovaca i susjedne Noskovačke Dubrave. Mladim obiteljima Općina pomaže u opremanju prvog djeteta s 2000, drugoga s 3000, a trećeg i svakog sljedećeg djeteta s 5000 kuna. Budući da je to poljoprivredni kraj, mladim ljudima koji se opredijele za poljoprivredu i njihovim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na raspolaganju su EU fondovi kako bi lakše ulazili u svijet poduzetništva.
(Petar Žarković/Glas Slavonije)


Možda će vas zanimati i ...

Back to top button