Foto: Udruge HVIDR-a Slatina organizirala znanstveno predavanje i okrugli stol pod nazivom „Stradanje Četekovca, Čojluga i Balinaca 4. rujna 1991.“
Danas je po 32. puta na četekovačkom groblju održana komemoracija u znak sjećanja na nevine žrtve četničkog terora kada je u samo jednom danu svoje živote izgubilo 24-ero nedužnih mještana Četekovca, Balinaca i Čojluga.
Odmah po završetku komemoracije, u Mjesnom domu u Četekovcu u sklopu projekta „Istina o pobjednicima“ Udruga HVIDR-a Slatina organizirala je znanstveno predavanje i okrugli stol pod nazivom „Stradanje Četekovca, Čojluga i Balinaca 4. rujna 1991.“.
Nakon što je pozdravio sve nazočne u prepunoj dvorani četekovačkog doma, predsjednik Udruge HVIDR-a Slatina Nenad Križić ukratko je predstavio gosta predavača prof. dr. sc., dr. sc. Miljenka Brekala, hrvatskog pravnika i povjesničara koji je ujedno i redoviti profesor u trajnom zvanju s Instituta društvenih djelatnosti Ivo Pilar, Područnog centra Osijek, koji je i suorganizator znanstvenog skupa.
Kako je istaknuo prof. dr. sc., dr. sc. Miljenko Brekalo je rado viđen na slatinskom području osobito kao autor knjige „Slatinska kronika Domovinskog rata“ koja predstavlja originalan doprinos hrvatskoj historiografskoj produkciji jer u njoj autor opisuje, dokumentira i detaljno analizira uzroke ratnih događaja u slatinskom kraju, budući da je ta tema do sada bila gotovo neistražena.
Spomenuta knjiga vrijedan je prilog boljem razumijevanju dijela suvremene hrvatske povijesti iz razdoblja Domovinskog rata, a fokus njegovog znanstvenog interesa je na temama iz hrvatske pravne i političke povijesti 20. st.
Kako bi ljudi s ovih prostora, ali i svi ostali još bolje razumjeli tadašnja zbivanja, Brekalo je govorio o velikosrpskom konceptu na slatinskom području, te iznio i pojedinosti koje nisu objavljene u knjizi budući da je u međuvremenu došao do nekih novih saznanja.
Tako se u prvom dijelu svog izlaganja osvrnuo na najveći i najozbiljniji velikosrpski projekt – Republika Srpska Krajina, jer ljudi to, kako je naglasio, znaju prilično površno. Pojasnio je kako od sredine 16. stoljeća postoji kontinuitet velikosrpske ideje. Potkrijepio je to brojnim činjenicama vezanim uz stanovništvo, zakonsku, sudbenu i izvršnu vlast, teritorij, a dodao je kako je tu jako bitna i mogućnost komuniciranja s drugim subjektima međunarodnih prava što propisuje Konvencija o pravima i dužnostima država ili tzv. Konvencija iz Montevidea koja je donesena 1933. godine i do dana današnjeg se nije mijenjala. Pojasnio je njihovu ideju i pokušaj legaliteta iste kao međunarodnog subjekta što se odrazilo i na sve ovo što su činili na ovim prostorima, a utjecalo je i na pitanje prava na samoobranu u prvoj fazi Domovinskog rata.
U drugom dijelu znanstvenog skupa govorio je ovom lokalitetu i njegovom značaju u Domovinskom ratu, odnosno velikosrpskom projektu. U tom smislu upoznao je ljude kako su se osnivala srpska naselja na ovim prostorima koja su većinom bila uz šumu, a ovdje imamo dva koja su nosila imena po srpskim kraljevima iz dinastije Karađorđević, to su Aleksandrovac, današnji Bukovački Antunovac i Petrovac, današnji Borik.
– Masa je momenata koje ljudi ne znaju i želim im to na ovaj način približiti i ukazati na to da masakr ovdje nije bio slučajan, kao ni na ostalim područjima u Hrvatskoj. Toga je previše stoga treba podvući paralelu s kaznenom odgovornošću počinitelja zločina, – zaključio je Brekalo.
Na samom kraju u rad okruglog stola uključili su se i s nekoliko prigodnih riječi obratili brojnim hrvatskim braniteljima, policajcima i ostalim posjetiteljima tribine, uvaženi gosti; izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja, te državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Špiro Janović, brigadni general u miru, ratni zapovjednik 136. slatinske brigade HV Josip Černi i ratni zapovjednik 64. samostalnog bataljuna Zbora narodne garde HV Ivan Roštaš.
(mf/Foto: Mihaela Feldi, Nenad Križić)
