Dobre priče: “Svaki pas ima svoju svrhu” s Martinom Bišćanom

Ako se odlučimo nabaviti određenu rasu pasa i planiramo uzgoj ili želimo udomiti psa iz azila, o takvom koraku moramo dobro razmisliti jer on nosi određenu pripremu i odgovornost. Upravo na takva pitanja i još neke “pseće” teme nam je jučer dao odgovore predsjednik Kinološke udruge Slatina Martin Bišćan ispričavši s nama “dobru priču”.

– Zapisi govore da je prije 40 000 godina čovjek pripitomio psa, a nedavno je otkrivena grobnica u Izraelu gdje su pronašli ostatke dječaka i psa i vjeruje se da je to još iz nekog ranijeg povijesnog razdoblja, no definitivno su te životinje najduže s nama i prvotno je to bilo iz ekonomskih razloga i to obostrano. Pas je čuvao zajednicu, stoku i svog gospodara, te sudjelovao u lovu, a za uzvrat je imao sigurnost i hranu – započinje priču Martin te ističe informaciju za područje Hrvatske i pasminu hrvatskog ovčara koji se spominje još u 14. stoljeću te koji je doveden seobama iz pradomovine sa sjevera, a prošle godine je i priznat od strane UNESCO-a kao nematerijalna baština Republike Hrvatske.

Ljudi često krenu nabaviti psa sudeći samo po samom izgledu psa, a pri tom ne obraćaju pažnju na karakterne osobine i potrebe da bi taj pas zdravo i sretno odrastao u obitelji.

– Ljudi ponajprije moraju razmisliti o svom karakteru i navikama te spremnosti prilagodbe određenoj rasi. Ako se odlučite za vrstu radnog psa poput belgijskog ovčara, morate biti spremni odvojiti vrijeme za kretanje, trčanje i sve one aktivnosti koje su tom psu urođene. Morate mu se u određenoj mjeri prilagoditi, ako želite da on zdravo odrasta i živi, a ljudi često olako shvate tu odluku, nabave psa i kasnije, kada shvate da se ne mogu u tolikoj mjeri nositi s obvezama, imaju problem. Razlika je od rase do rase, ali svaka traži posvećenost i prilagodbu – nastavlja Martin ističući i određene obveze pri uzgoju rasnih pasa koji je strogo reguliran pravilima Hrvatskog kinološkog saveza.

– Prednosti pri kupnji čistokrvnog psa s rodovnicom je ta da poznajete genetsku povijest roditelja, zdravstvene testove i karakteristike. Sve to piše u rodovnici i to vam je određena sigurnost da ste kupili zdravog psa s pedigreom. Nadalje je tu i uzgajivač koji će vam dati određene savjete i podršku jer osjeća određenu odgovornost za psa kojeg je prodao. No nažalost postoje i tzv. “štanceri” koji u cijeloj priči vide samo novac i korist, odnosno zaradu – ističe Martin te nastavlja da pozdravlja i inicijativu udomljavanja jer tako se spašavaju psi te iako su u azilu zdravstveno zaštićeni i čipirani, njihovo podrijetlo i prošlost ne može znati, kao niti detaljno zdravstveno stanje.

Bitan savjet za sve buduće vlasnike čistokrvnih rasa ili potencijalne uzgajivače koji žele uvesti psa određene rase je da obrate pažnju na činjenicu odakle pas dolazi, koju rodovnicu ima i kakvim je čipom čipiran. Martin je to pojasnio na primjeru uvoza psa iz Srbije, sa srpskom rodovnicom, a bugarskim čipom.

To je odmah problem u startu za vlasnika tog psa. Čip mora biti iz zemlje iz koje se pas nabavlja. Treba pripaziti ako se nabavlja iz zemalja koje nisu članice EU, a to se lako može provjeriti očitavanjem čipa jer svaka zemlja ima svoju kombinaciju brojeva.

Kinološka udruga Slatina trenutačno ima 24 aktivna člana, a neki od njih se vrlo uspješno bave uzgojem pasa.

– Moram spomenuti nekadašnjeg člana i našeg prijatelja Vlatka Jelića iz Zagreba koji se bavi uzgojem rase akita i s jednom svojom kujicom osvojio juniorsku titulu prvaka svijeta, zatim seniorsku svjetsku titulu. I dalje se uspješno bavi uzgojem i ostao je u prijateljskim odnosima s našom udrugom. Tu je i naš voditelj uzgoja u udruzi Mario Dušak koji se bavi uzgojem alpskih brak jazavčara i koji je sa svojim psima osvojio toliko medalja, što na izložbama što na utakmicama i možemo reći da ima pse svjetske klase. Naš član Vlado Horvat uzgaja njemačke kratkodlake ptičare koji su također vrlo uspješni na europskim izložbama, a osim lovačkih pasa, naša članica Ljiljana Main uzgaja pomerance i također je vrlo aktivna na izložbama te članica Lidija Mačinković koja ima rasu vajmarskog ptičara i također je krenula na izložbe – navodi Martin i napominje da su u udrugu dobrodošli svi koji imaju pse i nije nužno da su s rodovnikom niti da su čistokrvni.

Pričajući o odgoju i dresuri pasa Martin ističe kako ne postoji dobna granica za početak te da to ovisi o svakom vlasniku, njegovom strpljenju, ali isto tako o naravi psa.

– Sada su vrlo učinkoviti motivacijski treninzi u kojima ključnu ulogu igra nagrađivanje i to se pokazalo kao doista učinkovito u dresuri. Druga stvar je dresura radnih pasa u kojima postoje točno određeni koraci te se tu moraju poklopiti i psihološki momenti spremnosti psa, a za to trener mora imati osjećaj.

Što se tiče planova kinološke udruge za ovu godinu već 21. veljače (subota) se organizira Ispit prirođenih osobina (IPO) koji udruga provodi početkom svake godine, a koji se održava u Donjim Kusonjama u domu LU Sokol Gornji Miholjac.

– Drugi plan za aktivnosti u ovoj godini je realizacija Revije pasa koja je ostala zapamćena kao jako posjećena i jako lijep događaj koji se događao u sklopu manifestacije Slatinsko ljeto. Pokrenuli smo inicijativu i dobili smo potvrdan odgovor od Grada Slatine te mislim da je napravljen prvi korak – naglašava Martin i nastavlja kako u udruzi imaju jako puno ideja za sportske aktivnosti sa psima, no detalje će otkriti kada se bilo što od toga bude moglo realizirati.

– Birajte psa prema karakteru i načinu života i budite spremni na prilagodbu. Bilo da se odlučite na čistokrvnu rasu ili udomljenog psa jer svaki pas ima svoju svrhu – makar da vam spusti krvni tlak i to je znanstveno dokazano – poručio je na kraju emisije Martin.

Sretno sa svim planovima i vidimo se na reviji!

(Tekst: Ratka Turk, Foto: Nikolina Mažar)