„Čitanje – utjecaj na razvoj dječjeg mozga“– predavanje dr. Željkice Gerenčir u Gradskoj knjižnici Viktora Žmegača Slatina

U sklopu Mjeseca hrvatske knjige 2025., koji se obilježava od 15. listopada do 15. studenoga pod sloganom „Odabrali knjižničari“, u Gradskoj knjižnici Viktora Žmegača Slatina večeras (srijeda) je održano predavanje pod nazivom „Čitanje – utjecaj na razvoj dječjeg mozga“.

Predavačica je bila dr. Željkica Gerenčir, pedijatrica u slatinskom Domu zdravlja, a pridružila joj se i njezina kći Helena, studentica pete godine Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Događanje je otvorila ravnateljica knjižnice Sanja Pajnić, koja je pozdravila okupljene i podsjetila na višegodišnju suradnju knjižnice i pedijatara kroz program „Knjigice za bebice“, koji podržava Ministarstvo kulture i medija RH.

„Mi zapravo cijelu ovu godinu provodimo jedan lijep, zajednički program – Knjigice za bebice. Ideja je da djeca već pri prvom dolasku kod pedijatra dobiju paketić u kojem se nalazi brošurica o čitanju, straničnik i slikovnica. Tako roditelji već od najranije dobi mogu čitati svojoj djeci“, rekla je Pajnić.

Dodala je i kako knjižničarka Dječjeg odjela, Martina Hamaček Matijević, u suradnji s Odjelom pedijatrije slatinskog Doma zdravlja, povremeno odlazi u čekaonicu toga odjela čitati priče djeci kako bi im skratila vrijeme čekanja i ublažila napetost.

Dr. Gerenčir nadovezala se prisjećanjem na dugogodišnju suradnju:

„Naša suradnja traje već godinama, još prije Covida. Imali smo prekrasne akcije gdje su vaše kolegice dolazile u čekaonice i čitale djeci. To je rezultiralo time da su se djeca i roditelji dulje zadržavali uz knjigu – što je, mislim, apsolutno pozitivna stvar.“

Istaknula je da su pedijatri, u Hrvatskoj i svijetu, sve svjesniji problema s kojima se suočava moderna obitelj:

„Djeca se sve teže koncentriraju, gubimo vezu među ljudima. Ali i mi odrasli se sve teže fokusiramo – sve smo ubrzaniji. Cilj nam je bio zadržati djecu na nečemu što im koristi, što razvija njihov mozak i empatiju.“

Dr. Gerenčir podsjetila je da je upravo taj pristup inspiriran poznatom talijanskom inicijativom Nati per leggere (Rođeni za čitanje), koju je potom preuzelo Hrvatsko pedijatrijsko društvo:

„Italija je tu bila pionir. Njihova akcija ‘Nati per leggere’ postala je naš uzor. Hrvatsko pedijatrijsko društvo i naše Ministarstvo kulture prepoznali su vrijednost tog programa, pa već godinama i mi dijelimo ‘knjigice za bebice’. Djeca ih s tolikom srećom primaju da je to nevjerojatno.“

U nastavku su predavačice okupljenima slikovito dočarale razvoj mozga djeteta – od razdoblja u majčinom trbuhu pa sve do djetinjstva. Koristile su grafičke prikaze, fotografije i kratki filmić kako bi prikazale kako mozak reagira na stimulaciju i učenje.

„Mozak je moguće stalno unapređivati i razvijati – a čitanje je najbolji način za to“, istaknule su dr. Gerenčir i njezina kći Helena.

Naglasak večeri bio je upravo na moći čitanja. Predavačice su poručile kako je dovoljno samo šest minuta čitanja dnevno ili dvadesetak stranica prije spavanja da bi ujutro naše kognitivne sposobnosti bile bolje, a mozak radio brže i učinkovitije.

Rano čitanje, već od razdoblja trudnoće, potiče razvoj neuronskih veza, govora i slušne percepcije. Djeca kojoj se čita od najranije dobi imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju, lakše se povezuju s drugima i bolje razumiju emocije. U starijoj dobi čitanje pomaže održati kognitivnu fleksibilnost i usporava starenje mozga.

Čitanje aktivira više moždanih centara istodobno – vizualne, auditivne, jezične i emocionalne – što ga čini jednom od najsloženijih i najkorisnijih aktivnosti za mozak, istaknule su predavačice.

Večer u knjižnici završila je toplim razgovorom o važnosti čitanja, uz poruku da vrijednost čitanja počinje od najranije dobi i traje kroz cijeli život – jer čitanje nije samo razonoda, nego ulaganje u vlastito zdravlje i napredak. 

(tks/Tekst i Foto:Tea Kiš Slačanac)