Atomi mira: 80 godina od Hiroshime – razorna moć i opomena čovječanstvu
Na današnji dan prije točno 80 godina, svijet je ušao u novu eru. Šestog kolovoza 1945. godine, američki bombarder B-29 bacio je prvu atomsku bombu na Hiroshimu, a tri dana kasnije istu je sudbinu doživio i Nagasaki. U znak sjećanja na te tragične događaje, jutros je na valovima Radio Slatine emitirano izlaganje pod naslovom “Atomi mira”, koje je pripremio i pročitao umirovljeni profesor matematike i fizike mr. sc. Marko Obradović iz Slatine.
Profesor Obradović, koji i u osmom desetljeću života i dalje neumorno piše i poučava, ovom se prilikom prisjetio povijesnog konteksta razvoja nuklearnog oružja, znanstvenih otkrića koja su dovela do prve atomske eksplozije, ali i golemih posljedica koje su te bombe ostavile – ne samo na gradove, nego i na savjest čovječanstva.
Govoreći o povijesnim korijenima, profesor je podsjetio na otkriće nuklearne fisije 1939. godine, koje je označilo početak utrke u naoružanju. Manhattan projekt, tajni američki vojni pothvat, okupio je tisuće znanstvenika – među njima i najpoznatija imena 20. stoljeća: Einsteina, Fermija, Bohra, Schrödingera i Oppenheimera. U sjeni Drugog svjetskog rata, u laboratorijima Los Alamosa razvijeno je oružje koje je trebalo “završiti rat”.
Profesor Obradović detaljno je objasnio fizikalne principe koji stoje iza razorne moći atomskih i termonuklearnih bombi – fisije i fuzije, kritične mase, lančane reakcije te energije koja se oslobađa u djeliću sekunde. No njegova poruka nije bila samo znanstvena – bila je i duboko ljudska, gotovo poetska.
Hirošima je, podsjetio je, tada bila izbrisana s lica Zemlje. Temperatura u središtu eksplozije dosezala je 10 milijuna stupnjeva Celzijevih, nastala je vatrena oluja, zrak se ionizirao, a bljesak snage 10¹² svijeća obasjao je sve prije nego što su kuće, škole i bolnice nestale u dimu i pepelu. Statistika je strašna: gotovo 80 tisuća mrtvih u Hiroshimi, 36 tisuća u Nagasakiju, tisuće nestalih, a posljedice zračenja osjećaju se i danas.
„Atomska neman je posvuda prisutna, sve je moguće – pa i nemoguće“, rekao je profesor, izražavajući duboku zabrinutost zbog postojanja ogromnih arsenala nuklearnog oružja u svijetu.
Ipak, izlaganje nije završilo pesimistično. Obradović je uputio poziv na razumnu uporabu nuklearne energije – za potrebe nuklearnih elektrana, medicinskih istraživanja i miroljubivih tehnologija. Citirao je Alberta Einsteina koji je rekao da je to oružje toliko strašno, da se nitko neće usuditi upotrijebiti ga. Završio je stihovima fizičara Leva Landaua: „Atomi mira moraju pobijediti atome rata.“
U vremenu kada prijetnje nuklearnog terorizma nisu samo teorijske, a geopolitičke tenzije rastu, emisija profesora Obradovića podsjetila je slušatelje koliko je važna svijest, znanje i odgovornost – jer, kako je sam rekao:
„Budimo sigurni – da nikad nismo sigurni.“
(Nikolina Mažar)
