Posudite od prevodilaca u Slatini: Susret sa Svetlanom Grubić Samaržijom i Romanom Perečinec u Gradskoj knjižnici Viktora Žmegača

Gradska knjižnica Viktora Žmegača u Slatini ugostit će u srijedu, 17. lipnja u 18 sati dvije istaknute hrvatske književne prevoditeljice – Svetlanu Grubić Samaržiju i Romanu Perečinec – u sklopu programa Posudite od prevodilaca, projekta Društva hrvatskih književnih prevodilaca kojim prevoditelji publici predstavljaju knjige i autore koje posebno cijene.

Svetlana Grubić Samaržija i Romana Perečinec poznate su prvenstveno kao prevoditeljice s nizozemskog jezika, ali ih povezuje i još jedna strast – obje su diplomirane povjesničarke umjetnosti. Redovite su gošće prevoditeljskih rezidencija u Amsterdamu i Antwerpenu, a boravke u Kući za prevoditelje u Amsterdamu rado koriste za istraživanje bogate kulturne scene grada, obilazak muzeja i šetnje uz amsterdamske kanale.

Na slatinskom susretu predstavit će dvije knjige koje su ih posebno obilježile kao prevoditeljice.
Svetlana Grubić Samaržija preporučit će jedan prijevod svoje kolegice Romane Perečinec, a riječ je o romanu Večer svih dana njemačke književnice Jenny Erpenbeck, dok će Romana Perečinec predstaviti roman Iz života jednog psa nizozemskog autora Sandera Kollaard u prijevodu Svetlane Grubić Samaržija.

Odabir nije slučajan – predstavljanje je ujedno i svojevrsna posveta Viktoru Žmegaču, velikanu hrvatske germanistike i književne znanosti, po kojemu slatinska knjižnica nosi ime.

Susret će publici ponuditi jedinstven pogled iza kulisa prevoditeljskog rada, razgovor o književnosti koja prelazi granice jezika i kultura te preporuke za vrijedna čitateljska otkrića. Posjetitelje očekuje i nagradni kviz s prigodnim nagradama.

O gošćama slatinske knjižnice – književnim prevoditeljicama

Svetlana Grubić Samaržija (1982.) rodom je iz Donjeg Miholjca. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je engleski jezik i povijest umjetnosti, te završila dodatni studij nizozemskog jezika. Dosad je objavila sedamdesetak prijevoda, među kojima se ističu Dnevnik Anne Frank, Večernja nelagoda i Moja miljenica Marieke Lucas Rijneveld, Čuđenje Huga Clausa, Očevi koji tuguju Carmien Michels, a od publicistike Mitovi, laži i ratovi za naftu F.W. Engdahla, Što gledati? Willa Gompertza, Ljudski rod: Povijest čovječnosti Rutgera Bregmana.

Romana Perečinec (1973.) diplomirala je njemački jezik i povijest umjetnosti, te završila dodatni studij nizozemskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prvi prijevodi objavljeni su joj na Trećem programu Hrvatskoga radija. Dosad je između ostalog prevela s njemačkog romane Zaljubljeni Goethe Martina Walsera, Tko je Martha? Marjane Gaponenko, Večer svih dana Jenny Erpenbeck, te s nizozemskog Tuga Belgije Huga Clausa, Otkrivanje nebesa Harryja Mulischa, Rituali Ceesa Nootebooma, Slikar i rat i Obraćenica Stefana Hertmansa.

(mf, GK Viktora Žmegača Slatina)